Kultura

Senzacionalno paleontološko otkriće

Na Pagu otkriven zub krokodila star 30 milijuna godina!

Na Pagu otkriven zub krokodila star 30 milijuna godina!

Plaža Crnika je jedino miocensko nalazište na našim otocima i priobalju

Plaža Crnika trenutno je jedno od najzanimljivijih paleontoloških nalazišta u Europi (foto J.Portada)

Krokodil na Pagu! Zvuči nevjerojatno, ali je ipak istinito. Na plaži Crnika na zapadnom dijelu Paške uvale paleontolozi su pronašli naslage stare 30 milijuna godina i u njima zub krokodila iz doba miocena.

Taj senzacionalni pronalazak privukao je na Pag paleontologe iz cijelog svijeta. Geolog Jerolim Bulić, nekadašnji kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu najzaslužniji je za otkrića na plaži Crnika.

'Počelo je s jednim projektom INE 1988. godine kojim je bila obuhvaćena i plaža Crnika', kaže Jerolim Bulić. 'Ja sam bio u tome timu i tada smo pokupili prve fosile, donijeli ih u Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagreb, no s pravim istraživanjima smo počeli kasnije, 1998. godine, paleontolog mr. Jakov Radovčić i ja. Informaciju o fosilima na širem području Kolana već smo imali jer se oko 1850. godine u Kolanu komercijalno iskorištavao ugljen, a jedan je austrijski inženjer vodio nadzor radova i primijetio je kako se u ugljenu nalaze fosili. Uzeo ih je i odnio u Austriju. Tada se nije dalje istraživalo, ali je ostala informacija.'

Plaža Crnika trenutno je jedno od najzanimljivijih paleontoloških nalazišta u Europi, gdje dolaze paleontolozi iz SAD, Kine, Nizozemske i drugih zemalja. Zbog važnosti cijelog područja, Hrvatski prirodoslovni muzej je Državnoj upravi za zaštitu prirode podnio zahtjev da se Crnika zaštiti kao iznimno vrijedan geološko paleontološki rezervat.

Jerolim Bulić navodi kako je plaža Crnika doista iznimno važna: 'To je jedino miocensko nalazište na našim otocima i priobalju. Na Crniki nalazimo vrijedne fosile, ostatke vulkanskih erupcija i bogate biljne vegetacije, što baca novo svjetlo na geološku prošlost sjevernog Jadrana.

Vrijedan nalaz je zub krokodila kojeg je pronašao jedan kineski paleontolog, ali i fosili školjkaša od kojih su neki jedinstveni na svijetu, kao i ljušturice školjaka. Sve vrvi od organskih supstanca, a na stotinjak metara od obale nalazimo velike naslage ugljena' - kazao je Bulić.

Istražujući plažu Crnika, paleontolozi i geolozi žele rekonstruirati klimatske i geografske prilike od prije 18 do 15 milijuna godina. 'U razdoblju miocena to je bilo kopno, postojale su močvare, lišće i stabljike su padale u vodu, voda je bila stajaća, anoksična, a taj se organski materijal sačuvao i s vremenom je prekrivan drugim materijalima, laporima i tu se izvršila pretvorba drvene mase u ugljen' navodi Bulić.

Jerolim Bulić navodi kako je plaža Crnika doista iznimno važna: 'To je jedino miocensko nalazište na našim otocima i priobalju. Na Crniki nalazimo vrijedne fosile, ostatke vulkanskih erupcija i bogate biljne vegetacije, što baca novo svjetlo na geološku prošlost sjevernog Jadrana. 'Sjeverni Jadran je bio kopno s puno jezera koja su vjerojatno rukavcima komunicirala s morem. Morska i slatka voda su se miješale, stabla su rasla iz vode, bilo je krokodila, riba i velikih životinja. Klima je očito bila povoljna jer je vegetacija bila bujna. Crnika je važna jer predstavlja prijelaz između jezera koja su bila na ovom prostoru i dijela do recimo Dugog otoka, gdje je bilo more.'

Pronalazak vulkanskog pepela je, kako navodi Bulić, posebno važan jer se pomoću njega može precizno odrediti starost naslaga, pa tako i fosila koji se u pepelu nalaze. 'Vulkanski pepeo sadržava minerale kojima se posebnim metodama utvrđuje točna starost, no kako u Hrvatskoj nemamo mogućnosti za takva istraživanja, uzorci su poslani u SAD,' kaže Bulić.

Očekivanja geologa i paleontologa koji istražuju plažu Crnika su velika. Očekuju se novi pronalasci, no za to treba imati ludu sreću' kaže Bulić. 'Velike fosile', kao primjerice slona, moglo bi se naći ako je sačuvan u nekadašnjem živom blatu koje ga je povuklo. Nalazi su u pravilu vezani uz kopanje ugljena jer je tada velika šansa da se nešto pronađe. No, najvažnije je zaštititi Crniku, jer se taj prirodni ambijent lako naruši, a onda se izgube i fosilni ostaci kojih doista ima puno i koji su iznimno vrijedni.


Reci što misliš!