Nevjerojatan niz nesreća obilježilo je bojni brod Scharnhost

Njemački bojni brod Scharnhorst bio je ponosi i dika trećeg Reicha. Prvotno izgrađen 1936. godine u Wilhelmshavenu, ubrzo potpada u Hitlerov program re-naoružanja.

No glavni razlog zašto smo vam odlučili približiti i upoznati vas sa ovim bojnim brodom, neobične su i nikad razjašnjene okolnosti koje su ga pratile od njegovog samog početka tj. od gradnje.

U trenutku kada je izgrađeno 2/3 broda, prevrnuo se te pritom usmrtio 61-og radnika, ujedno ozlijedivši njih 110. Među radnicima se pronio glas da je brod uklet i tek su uz prijetnje prionuli daljnjem radu.

Nakon što je 1939. godine modificiran, Hitler je likovao. Bio je to najmoderniji bojni brod toga vremena sa boljim naoružanjem i većom brzinom od brodica iste klase (Gneisenau) u čijoj su gradnji sudjelovali največi njemački znanstveni "umovi".

Njegovom je porinuću uz Himmlera, Goeringa, Doenitza i ostalu vrhušku trebao nazočiti i sam Hitler. No kada je nacistička svita stigla u brodogradilište dočekao ih je prazan dok. Scharnhorst je sam od sebe večer ranije skliznuo u more.

Kako bi prikrili sramotu Nijemci su preko svoje propagandne mašinerija lansirali vijest o novom tajnom sistemu za porinuće brodova te je kako su naveli, iz tog razloga brod i porinut u more pod okriljem noći.

U studenome 1939. godine Scharnhorst sudjeluje na svome prvome ratnom zadatku, zauzimanju Danziga. Salve iz njegovih topova pogađale su nesretni grad. Vijest o osvajanju Danziga obišla je svijet, ali ne i informacija da je tijekom akcije eksplodirao jedan od topova usmrtivši pritom devetoricu mornara, dok su se preostala dvanaestorica ugušila nakon što je zakazao sistem za dovod kisika u jednoj od oklopnih kula.

U drugoj ratnoj akciji, Scharnhorst je bio u sastavu flote koja je izvršila napad na norvešku luku Oslo. No nakon što je primio više pogodaka nego cijela flota zajedno, otegljen je van dosega norveških topova. Brod se uputio na popravak, no nevoljama tu nije bio kraj. Nadomak brodogradlišta otkazao mu je radar i Scharnhorst se zabio u njemački putnički brod Bremen, koji je ubrzo potonuo.

Na sam Božić 1943. godine, priključen je floti koja je trebala izvršiti napad sjeverozapadno od Norveške, no upada u zasjedu britanskih patrolnih čamaca koji su presreli i dešifrirali jednu od poruka upučenih radio vezom.

Višestruko pogođen i torpediran od strane inferiornog protivnika potonuo je u Arktičkom moru. Od 1968 članova posade koliko ih je brojio Scharnhorst, spasilo ih se 36. Ali priči tu nije kraj.

Nakon izvjesnog vremena pronađeno je još dvoje mornara koji su se na improviziranoj splavi dokopali obale, no nisu imali sreće. Usmrtila ih je eksplozija malog uljnog kuhala ponešenog sa broda.