"Babilon" se otvara u pariškome muzeju Louvre u petak, 14. ožujka, a posjetitelji će do 2. lipnja moći razgledati 400 eksponata

Hamurabijev zakonik i njegov slavni kodeks "Oko za oko...", kula babilonska, Verdijeva opera Nabuko, dio su prve ikada realizirane izložbe o mitskome gradu, koja je ujedno i hommage današnjem Iraku.

"Babilon" se otvara u pariškome muzeju Louvre u petak, 14. ožujka, a posjetitelji će do 2. lipnja moći razgledati 400 eksponata: od arheoloških predmeta, gravira, do slika i rukopisa prikupljenih u pokušaju da se prvi put stvori povijesna slika o gradu koji je budio zavist i strah, bio obožavan i proklinjan kroz pet tisućljeća.

Izložba je i prilika "da se pokaže Irak u drukčijem svjetlu, da se predstave njegova bogatstva", kazali su organizatori koji zbog sukoba u Iraku nisu mogli izložbu upotpuniti eksponatima iz Bagdada, ali su korišteni materijali iz nedavnih istraživanja, prije rata.

Izložba je koncipirana u tri dijela. Prvi je posvećen povijesnom gradu, pedesetak kilometara južno od današnjeg Bagdada koji je stoljećima bio kulturna prijestolnica antičkog Bliskog istoka.

Dio izložbe bavi se kulturnim naslijeđem, poglavito Biblijom, te arheološkim istraživanjima s prijelaza 19. u 20. stoljeće.

Babilon se prvi put spominje 2.200 godine prije Krista, a njegovim istinskim utemeljiteljem smatra se kralj Hamurabi (početkom 8. stoljeća prije Krista), tvorac slavnog zakonika koji će poslužiti kao zakonski model cijeloj regiji.

Izložba otkriva kako je Babilon stoljećima fascinirao. Perzijanci su ga osvojili 539. godine prije Krista i učinili jednom od svojih prijestolnica. U Babilonu je djelomično rođena Biblija, u njemu je umro Aleksandar Veliki.

Grci su Semiramidine viseće vrtove upisali među sedam svjetskih čuda antike, a crkva je grad proglasila prokletim, arhetipom zla, gradom razvrata.

Cilj je izložbe povezati legendu s povijesnom zbiljom, navode organizatori pa će posjetitelji doznati da biblijska priča o Potopu potječe iz babilonske epopeje o Gilgamešu, kao i priča o "ziguratu", 90 metara visokoj kuli u kojoj se govorilo bailonskim, perzijskom i aramejskim.

Dio izložbe posvećen je Babilonu kao nadahnuću za umjetničko stvaralaštvo iz kojeg su crpli primjerice slikar Delacroix, skladatelj Verdi, sineast D.W. Griffith.

Nakon Pariza "Babilon" će biti izložen u muzejima suorganizatorima, a to su berlinski Pergamon Museum od 26. lipnja do 5. listopada te londonski British Museum od 13. studenoga do 15. ožujka 2009.