Istraživanja tjelesnih ostataka na starom groblju u Amarni pokazala su da su brojni stanovnici bolovali od anemije, imali su slomljene kosti, bili zaostali u rastu i s visokom stopom smrtnosti djece

Novi dokazi o bolesnom i neishranjenom stanovništvu koje je radilo u teškim uvjetima u suprotnosti su s uvriježenim umjetničkim prikazima bogatstva i obilja drevnog egipatskog grada Amarne.

Taj je grad nakratko bio prijestolnica egipatske države tijekom vladavine faraona Ekhnatona (rođen kao Amenhotep IV, 18. dinastija) koji se odrekao većine starih egipatskih bogova u korist Atona, sunčeva diska i uveo novi, ekspresivniji stil u umjetnosti.

Ekhnaton, koji je Egiptom vladao od 1379. do 1362. godine prije Krista, izgradio je i 15 godina živio u Amarni u središnjem dijelu Egipta. Grad je napušten nakon njegove smrti i dolaska na tron poznatog dječaka-faraona Tutankamona.

Istraživanja tjelesnih ostataka na starom groblju u Amarni pokazala su da su brojni stanovnici bolovali od anemije, imali su slomljene kosti, bili zaostali u rastu i s visokom stopom smrtnosti djece, objavili su profesori Barry Kemp i Gerome Rose koji su vodili istraživanje.

Crteži u grobnicama bogatijih stanovnika ukazuju na obilje, no čini se da ostaci tijela običnih ljudi pričaju posve drugačiju priču.

Na snimkama se vide ozljede kralježnice kod tinejdžera koje su vjerojatno zadobili radeći teške poslove prilikom izgradnje grada. Istraživanje je također pokazalo da je 75 posto djece i tinejdžera te 44 posto odraslih bolovalo od anemije te da su muškarci bili prosječno visoki 159, a žene 153 centimetra.

'Prema visini možemo procijeniti ukupan standard života. Nizak rast upućuje na nedostatak proteina zbog čega nisu mogli iskoristiti sav potencijal za rast', pojasnio je Rose.

Kemp se nada da će daljnja iskapanja u Amarni potvrditi zaključke do kojih je došao njihov tim.