Prema istraživanju, čovječanstvo, koje danas broji 6,6 milijardi ljudi, prije 70.000 godina imalo tek dvije tisuće pripadnik

Ljudska vrsta je prije 70.000 godina bila na rubu istrebljenja, a desetkovali su je ekstremni klimatski uvjeti, pokazalo je istraživanje jedne ekipe paleontologa objavljeno u četvrtak.

"Tko bi pomislio da je prije samo 70.000 godina ekstremna klima reducirala naše stanovništvo na tako malen broj da smo bili na rubu iščeznuća", piše Meave Leakey, profesorica paleontologije na sveučilištu Stony Brook (New York) koja je sudjelovala u tom projektu.

Prema istraživanju, čovječanstvo, koje danas broji 6,6 milijardi ljudi, prije 70.000 godina imalo tek dvije tisuće pripadnika.

Prije 135.000 do 90.000 godina u istočnoj Africi su vladale suše i one su pridonijele promjenama i podijelile stanovništvo u male izolirane skupine koje su se neovisno razvijale, pojašnjavaju Doron Behar iz medicinskog centra Rambam u Haifi u Izraelu i Saharon Rosset iz istraživačkog centra IBM-a u Yorktown Heightsu, autori tih istraživanja.

Tek prije 40.000 godina skupine ljudi su postale sastavni dio jedine panafričke populacije, koja se okupila nakon odvojenosti tijekom 100.000 godina.

"To istraživanju ilustrira iznimnu moć genetike u isticanju nekih ključnih događaja u povijesti ljudske vrste", naglašava Spencer Wells, iz National Geographic Society.

"Radi se o uskim područjima prvih ljudi, odvojenih vrlo teškim klimatskim uvjetima koji su se kasnije okupili nakon što su gotovo nestali", nastavio je.

Nakon tog mračnog razdoblja, ljudski rod je doživio jak procvat i nastanio brojne regije afričkog kontinenta, te konačno i emigrirao na druge kontinente.

Ti događaji koincidiraju s krajem Kamenog doba u Africi, što je navelo brojne arheologe na ocjenu da to razdoblje obilježava početak modernog čovjeka i razvoj složenog govornog jezika i apstraktnog mišljenja.

Migracije izvan Afrike i naseljavanje ostatka planeta počeli su prije oko 60.000 godina.