U srijedu, 3. rujna, u 20.30 sati Trg pet bunara i Perivoj kraljice Jelene Madijevke postat će scenom na kojoj će nam se opet predstaviti likovi iz Zoranićeva romana

Nakon izvedbe u Smiljanu, Osijeku i Bibinjama "Planine" Petra Zoranića u izvedbi zadarskog lutkarskog ansambla, zbora "Condura Croatica" i Zadarskog plesnog ansambla napokon stižu i u Zadar!

U srijedu, 3. rujna, u 20.30 sati Trg pet bunara i Perivoj kraljice Jelene Madijevke postat će scenom na kojoj će nam se opet predstaviti likovi iz Zoranićeva romana. Naime, KLZ je "Planine" premijerno izveo 1997. godine, a predstava je ove godine obnovljena u čast 500. godišnjice rođenja Petra Zoranića.

Zoranićev roman Planine, objavljen godine 1569. u Mlecima, prvi je hrvatski roman, i jedno od najvećih hrvatskih renesansnih književnih ostvarenja. Ujedno, po drugim svojim obilježjima, uz Hektorovićevo Ribarenje i ribarsko prigovaranje, Planine su i jedan od prvih putopisa u hrvatskoj književnosti.

Sadržaj romana na tragu je brojnih motiva bliskih renesansnom poimanju svijeta. Međutim, odlazak Zorana u planine zbog nesretne ljubavi i njegovo nastojanje da u pastoralnom ozračju zaboravi svjetovne zablude i nađe lijek svojim ljubavnim jadima, što čini fabulu djela, samo je metafora i alegorija pod kojom se krije prava Zoranićeva želja: opjevati svoju hrvatsku domovinu, prikazati i njezine ljepote i njezine patnje: pastoralno-mitološki sastavnice djela, bez obzira da li su prezentne kao dio recentne književne mode ili pak kao iskaz piščeve osobne umjetničke imaginacije, zapravo su u službi autorova nastojanja za proslavljanjem domovine, ali tako da se ne izgubi veza s hrvatskom povjesnom realnošću.

Planine su doista jedinstvene u hrvatskoj književnosti zbog žarkog hrvatskog patriotizma kojim su prožete i koje se očituje na svakoj njegovoj stranici. Osobito je upečatljiva vizija perivoja od Slave gje pjesnik među vilama, zaštitnicama oljuđenih naroda, prepoznaje i vilu Hrvaticu koja mu se potuži da zbog nehaja i ne pomnje nemamo više djela na hrvatskom jeziku, te da se Hrvati svoga jezika sramuju i stide, služeći se tuđim jezicima.

U tadanjim ratnim prilikama kada je zemlja pod mletačkom vlašću, a Turci navaljuju, Zoranić želi takvim porukama kod svojih sunarodnjaka zagovorom hrvatskog jezika jačati narodnu samosvijest. Pisac ima jasnu svijest o pripadnosti hrvatskom narodu i o neotuđivom pravu i pojedinca i nacionalne zajednice na slobodi.

Planine se naslanjaju na hrvatsku pjesničku tradiciju ali i imaju svoje brojne europske uzore. Djelo je pisano u stihu (rimovani dvanaesterac) i u prozi.

Mnoge osobine djela plod su renesansnih shvaćanja života i umjetnosti, a osobita su vrijednost maštoviti opisi piscu bliske i prepoznatljive stvarnosti. Ipak, najveća je vrijednost Planina, što to djelo danas čini bliskim i prepoznatljivim suvremenom čitatelju, piščevo snažno i duboko nadahnuće domoljublja.