Sarkofag je dugačak 208 centimetara i nije ukrašen, a bio je posve ukopan

Obavljajući istraživačke arheološke radove na nalazištu starokršćanske bazilike na ulazu u Bašku na Krku, ekipa koju vodi kustos arheološkog odjela Pomorskoga i povijesnoga muzeja Hrvatskoga primorja u Rijeci Ranko Starac pronašla je neotvarani kameni sarkofag.

Sarkofag je dugačak 208 centimetara i nije ukrašen, a bio je posve ukopan. U sarkofagu su ostaci pokojnika bez ukopnih priloga, što je obilježje ranog razdoblja kršćanstva. Odjeća, nakit, oružje i slično u grobove su se polagali zajedno s pokojnikom u razdoblju poganstva i tek kasnije u kršćanstvu, rekao je Starac. Status i važnost pokojnika iz novootkrivenoga sarkofaga naznačuje sam način ukopa u sarkofagu. Analiza kostura obavit će se u Zagrebu.

Važnost pronalaska tog sarkofaga jest u tome što je većina grobova otkrivenih na širem području tijekom stoljeća uništavana i prekopavana, a netaknutih je iznimno malo. To je drugi nalaz kamenog sarkofaga iz razdoblja ranog kršćanstva na Krku, nakon onog pronađenog na predjelu Mirine kod Omišlja.

Ranokršćanska bazilika u čijem je predvorju pronađen sarkofag, po procjenama stručnjaka, potječe iz četvrtog stoljeća. Uz taj sarkofag pronađeni su i drugi tipični zidani nadsvođeni grobovi iz razdoblja ranog kršćanstva, grobovi u predvorju bazilike. Neki od njih još nisu otvoreni, a otvorit će se sljedeće godine, rekao je Starac.

Ta je bazilika bila trobrodna, dugačka 28 metara i široka 13 metara. Njezine ruševine su u polju, na poljoprivrednom području. Unutar nekadašnje bazilike pronađeno je 20 četvornih metara višebojnih dobro očuvanih mozaika i sedam natpisnih ploča u podu s imenima donatora gradnje. To je dosad najviše antičkih natpisa pronađenih na jednome mjestu u Primorsko-goranskoj županiji. Posebnu važnost za proučavanje povijesti kršćanstva ima natpis otkriven 1995., koji govori da je jedna donatorica kršćanka omogućila gradnju začelja bazilike sa sakristijom. Njegovo značenje je u tome što je to prvi zapis u kojem se spominju dijelovi građevine povezani s imenom donatora.

Ne zna se kada je bazilika srušena i napuštena, a pretpostavlja se da se to dogodilo krajem 6. i početkom 7. stoljeća, rekao je Starac dodajući da će se to nastojati utvrditi analizom sloja pepela otkrivenog na mjestu iskopa, koji vjerojatno potječe od uništavanja bazilike.

Općina Baška otkupljuje to zemljište od privatnih vlasnika, a istraživačke radove financira Ministarstvo kulture.