U svojim počecima, Gradska knjižnica imala je samo dva djelatnika - ravnatelja Antu Kitarovića i knjižničara Antu Ivića, te zbirku od svega 4.039 knjiga

Ove godine, Gradska knjižnica Zadar obilježava svoju 60. godišnjicu samostalnog rada. Ova značajna zadarska kulturna institucija, svoj put je započela 3. siječnja 1949., kada se odvojila od tadašnjeg Posudbenog odjela Narodne biblioteke (osnovane 1945.) i počela djelovati kao samostalna ustanova.

Tako su od jedne institucije nastale dvije: Naučna biblioteka (danas Znanstvena knjižnica) i Gradska knjižnica Zadar.

U svojim počecima, Gradska knjižnica imala je samo dva djelatnika - ravnatelja Antu Kitarovića i knjižničara Antu Ivića, te zbirku od svega 4.039 knjiga, a novoosnovana ustanova bila je smještena u Kneževoj palači, u kojoj je obitavala sve do 1999. godine.

Nakon 2. svjetskog rata, tekla je poslijeratna obnova, u koju je bila uključena i Gradska knjižnica. Godine 1953., Knjižnica ima petero djelatnika, te 12 tisuća knjiga, a po prvi put, otvara se i Dječji odjel.

Takvo stanje ostaje sve do 1980. godine, kada dolazi do većeg proširenja i temeljitog preuređenja Knjižnice, te se ona prostire na ukupno 350 metara četvornih. Znatno se povećao i broj djelatnika, kojih te godine ima 14, a fundus Knjižnice broji i oko 40 tisuća knjižnih naslova. 

Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, otvaraju i prvi ogranci Knjižnice, i to u Kalima i Ričinama.

Na početku Domovinskog rata, u listopadu 1991., Kneževa palača, a time i Gradska knjižnica, pretrpile su veliku štetu uslijed agresorskog raketiranja. Zgrada je pogođena s osam projektila 4. listopada 1991., te je, zajedno s knjižnim fondom, teško oštećena. Iako u iznimno reškim uvjetima, Gradska knjižnica i u tom ratnom periodu nastavlja djelovanje.

U jeku najžešćih napada na grad, prikupljeni su dobrovoljni prilozi iz zemlje i svijeta, zahvaljujući kojima je 1992. otvorena područna knjižnica "Bili Brig", samo 300 metara od agresorskih položaja.  

Nakon pola stoljeća nastanjivanja Kneževe palače u srcu Poluotoka, Gradska knjižnica 1999. godine seli u obnovljen i moderno uređen bivši vojni objekt u Ulici Stjepana Radića. U novom prostoru, Knjižnica je postala informacijsko i multimedijalno središte grada i njegove bliže okolice.

Danas u Knjižnici radi 44 djelatnika, a njezin fundus dostigao je blizu 200 tisuća knjižnih jedinica (knjiga, multimedije...). U sastavu Knjižnice djeluju i ogranci Bili Brig, Crno, Ploča i Arbanasi, te bibliobus, a uskoro se pokreće i nova akcija dostave knjiga na kućnu adresu starih i nemoćnih te invalida.

GKZD trenutačno broji oko 17 tisuća registriranih korisnika, a sveukupni broj korisnika knjižnice, učlanjenih i neučlanjenih, varira između 23 i 23 tisuća, što znači da je gotovo svaki treći ili četvrti Zadranin uključen u rad Gradske knjižnice, istaknuo je ravnatelj Ivan Pehar, te najavio i cijeli niz manifestacija tijekom 2009. godine, u povodu obilježavanja 60. godišnjice djelovanja ove kulturne institucije.