Na salonu je uvršten i rad "Odijelo ne čini čovjeka" autorice Ljubice Marčetić Marinović i koautora Vlade Zrnića iz Zadra

43. Zagrebački salon je Izložbena manifestacija na kojoj se predstavlja suvremeno nacionalno stvaralaštvo primijenjene umjetnosti i dizajna, a održat će se od 19. ožujka do 6. travnja u Javnoj garaži na Kvaternikovom trgu.

Uz nekoliko inozemnih gostovanja, na Salonu će se predstaviti osamdesetak hrvatskih autora koji se bave umjetnošću kao strategijom ili alatom provokativne kritike dominantnog tržišno-potrošačkog modela društva, izvijestio je ULUPUH, ovogodišnji organizator salona.

Koncepcija Salona "Anti-dizajn/Trajne alternative" kustosice i selektorice Silve Kalčić, izložbu usmjeruje preispitivanju društvene odgovornosti autora koji kroz bavljenje odnosom oblika i sadržaja radikalno preispituju društveni kontekst i aktualni trenutak. Uvrštene su sve grane primijenjenih umjetnosti, modni dizajn, video-radovi, stripovi, produkt dizajn, arhitektura, fotografija i drugo.

Na salonu je uvršten i rad "Odijelo ne čini čovjeka" autorice Ljubice Marčetić Marinović i koautora Vlade Zrnića iz Zadra.

'Uvršteni plakati su oblikovani za suvremenu plesnu predstavu "Odijelo ne čini čovjeka", kazališne udruge Zalet, Zadar.
U predstavi, odjeća je samo sredstvo istraživanja prostora, svojim tijelima plesačice stvaraju različite volumene, u potpunosti negirajući temeljnu funkciju odjeće. Na tragu te ideje, postavila sam pitanje - što odjevni predmet nudi kao mogučnost u "dvodimenzionalnom prostoru", odnosno plohi?', kazala je autorica.

'Izabrali smo različite odjevne predmete, pojedine izrezali na djelove i na njih otisnuli informacijski tekst. Kaširali smo ih ljepilom za tapete na oglasne površine. Taj je postupak suprotan postupku u predstavi. Kaširanjem, mogući prostor volumena odjeće je "nestao". Međutim, nastala ploha odjeće, nije definirana formatom, koji je u pravilu neizbježan kada koristimo papir za materijal plakata, tako da novonastali oblici ispituju mogući prostor, ali sada u dvije dimenzije.
Svaki je plakat doslovno različit, odnosno jest - original. Različiti karakteri odjevnih predmeta pružaju širok spektar "čitanja" odnosa čovjeka i odjeće. U konačnici, na javnim oglasnim plohama, plakati funkcioniraju kao instalacija u prostoru', istaknula je Ljubica Marčetić Marinović.

Zagrebački salon jedna je od najdugovječnijih hrvatskih izložbenih smotri s kontinuitetom održavanja od 1965., a na kojoj se u trijenalnom ritmu izmjenjuju različite likovne discipline.

Prigodom otvorenja, na trećoj razini ispod zemlje, uručit će se i nagrade Salona - Velika nagrada, tri jednako vrijedne nagrade te nagrada za najboljeg mladog autora do 35 godina. Ocjenjivački sud Hrvatske sekcije AICA-e dodijelit će svoje priznanje.

Garaža kao mjesto izlaganja izabrana je kao svojevrsna poruka - garaže i parkirališta su najvažnija arhitektonska i urbanistička tema u Zagrebu i Hrvatskoj posljednjih godina, a garaža je i simboličko mjesto samo po sebi, ističe se u obavijesti.

Vizualni identitet 43. zagrebačkog salona potpisuju Damir Bralić i Nikola Đurek, a likovni postav Darko Fritz.