Ana Krleža svoje motive, kako drveća i maski, tako i brodova izrađuje složenom, te kombiniranom tehnikom. Jaroslav Kaderžabek brodove dočarava kao simpatične prikaze, kao karakterne likove iz Baltazarovih crtića".

U subotu, 1. kolovoza, s početkom u 18 sati, u Arsenalu će se otvoriti izložba  Ane Krleže i Jaroslava Kaderžabeka 'Naves Nostrum', koja će biti otvorena do 22. kolovoza.

Ana Krleža svoje motive, kako drveća i maski, tako i brodova izrađuje složenom, te kombiniranom tehnikom. Osnovna faza je tehnika kaširanja, višeslojno lijepljenje papira, rižinog, ručno rađenog, čime stvara deblji, čvršći i elastičan materijal, koji je podatan za savijanje i konstruiranje motiva u trodimenzionalna i višesložno građena tijela. Druga faza se odnosi na bojanje akrilnim bojama, lakom, te dodavanje aplikacija i detalja. Oni su trodimenzionalni, ali su jednom stranom pričvršćeni na čvrstu podlogu, drvenu ili mediapan ploču. Tehnika je njen osobni izum, te u likovnom smislu nema naziv, jer je nešto između slike i skulpture; slika, jer ju je moguće objesiti na zid, te ima okvir i trodimenzionalni motiv, tj. reljef. Stoga je kao naziv prihvaćena složenica pikto-reljef.

Njihova posebnost u trodimenzionalnosti, a isto tako i dugotrajan i složen proces nastajanja,daju im posebnu i visoku vrijednost. Brodovi, koji su njezin ipak najzastupljeniji motiv, izabrani su od mnogobrojnih tipova jedrenjaka iz flote starohrvatskih brodova na jedra, koji su kroz povijest plovili Jadranom.

Jaroslav Kaderžabek rođen u Splitu 1966., po struci je drvni tehnolog, a svoju vještinu crtanja prenosi na živopisna platna, te oživljava bojom u tehnici ulja ili akrila. Maštom preoblikuje različite tipove brodova, te ih smješta u njemu najdraži pejzaž - more, piše u umjetniku Slavodar Rojbaž navodeći kako se Kaderžabek okušao i u keramici i maloj plastici, te dodaje:

Jaroslavovi motivi brodova su najčešće izvedeni u malom formatu, a obiluju detaljima što plijeni promatračevu pažnju i zadržava pogled u pomnom proučavanju....U svojoj osobnoj igri i istraživanju blizu-daleko, kadriranju, svoj interes za brodove nam predočuje gotovo filmski, dokumentaristički, dok nam, u suprotnosti tom formalističkom pristupu, sve tipove

Brodova dočarava kao simpatične prikaze, kao karakterne likove iz Baltazarovih crtića".