Izložba predstavlja 66 godina rada toga vrhunskog slikara i grafičkog dizajnera koji je opremio golem broj knjiga, uključivo velike biblioteke, poput Hita, Evergrina, ITD-a i drugih

Retrospektivna izložba Alfred Pal: Grafički dizajn otvorena je u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu i trajat će do 11. listopada.

Izložba predstavlja 66 godina rada toga vrhunskog slikara i grafičkog dizajnera koji je opremio golem broj knjiga, uključivo velike biblioteke, poput Hita, Evergrina, ITD-a i drugih. Osim Biblije, Pal je dizajnirao kapitalna djela iz povijesti književnosti i povijesti umjetnosti, rječnike i druge vrijedne publikacije.

Alfred Pal je desetljećima prisutan u likovnom životu Zagreba i Hrvatske. Retrospektiva njegova djela iz područja grafičkog oblikovanja pruža uvid u značaj njegova udjela u povijesti hrvatskog grafičkog dizajna. Izložba obuhvaća skice i crteže koje prethode grafičkim i likovnim rješenjima, kao i realizirane plakate, letke, ambalaže, opremu knjiga, ukratko - sve što je oblikovao. Važan je prikaz kontinuiteta njegova rada kroz mijene dizajnerskih trendova i temeljne elemente koji su bili i ostali Palova prepoznatljivost u disciplini koja prioritetno ne traži autorsku prepoznatljivost, koliko odgovor na postavljenu zadaću stvaranja određenog identiteta, imidža, odnosno prikladnost i prilagodljivost.

Autorica izložbene koncepcije Branka Hlevnjak prati dizajn Alfreda Pala još od sedamdesetih godina i u nekoliko je navrata pisala predgovore, priređivala i otvarala njegove izložbe. Postav izložbe Branka Hlevnjak realizirat će u suradnji s Alfredom Palom, a koordinatorica izložbe je Koraljka Vlajo, voditeljica zbirke dizajna MUO.

Otvorivši izložbu, ministar kulture Božo Biškupić istaknuo je da je Pal bard hrvatskog dizajna, osebujan i kreativan umjetnik te jedan od najistaknutijih predstavnika grafičkog dizajna 20. stoljeća u nas. Istaknuo je da se u njegovu radu zrcale preokupacije likovne umjetnosti i grafičkog dizajna druge polovice 20. stoljeća. Ti radovi, dodao je, svjedoče o slobodi stvaralaštva 50-ih godina u Hrvatskoj, u vrijeme kad umjetnici otvaraju putove od socrealizma u apstraktno slikarstvo. Pal je, ustvrdio je, jedan od najoriginalnijih predstavnika suvremenoga hrvatskog grafičkog dizajna i upravo je to potrebno naglasiti danas kad hrvatsku suvremenu umjetnost prosuđujemo u europskom kontekstu.

Biškupić je posebno podsjetio na Palovo veliko angažiranje u vrijeme stvaranja današnje Hrvatske, spomenuvši njegov plakat iz 1991. pod nazivom Help Croatia. Pal je morao proći pun krug poricanja i nametanja drugih identiteta što se može iščitati i iz izloženih djela, ocijenio je Biškupić.

Branka Hlevnjak je, uz ostalo, istaknula da je grafički dizajn specifična i relativno stroga disciplina, dodavši da je teško potpuno odvojiti dizajn od Palova cjelokupna stvaralaštva koje obuhvaća karikaturu, ilustraciju i slikarstvo. Svojim djelima utjecao je na različita grafička rješenja naslovnica knjiga, posebno na oblikovanja angažiranih plakata.