Reljefi pod nazivom Mirenje, originalni rad kipara Želimira Janeša, odbačeni su u prolaz ruševne zgrade na Markovu trgu broj 9, poznatije i kao palača Grlečić-Jelačić, i to samo zato što su u jednom trenutku u povijesti postali politički nepoćudni

Dva originalna brončana reljefa, koja su skoro pola stoljeća stajala oko postolja spomenika kralja Tomislava na Glavnom kolodvoru, zadnjih su godina izložena vlazi i hladnoći u dvorišnom prolazu preko puta crkve Sv. Marka

Reljefi pod nazivom Mirenje, originalni rad kipara Želimira Janeša, odbačeni su u prolaz ruševne zgrade na Markovu trgu broj 9, poznatije i kao palača Grlečić-Jelačić, i to samo zato što su u jednom trenutku u povijesti postali politički nepoćudni, piše portal Zagrebancija.com.

Kipar Robert Frangeš-Mihanović je po narudžbi Društva za podizanje spomenika prvom hrvatskom kralju 1934. godine izradio konja i kralja, no dodatni kiparevi elementi - reljefi za postolje i grb Hrvatske - na skulpturu su dodani tek 1991. godine. Naime, originalni su reljefi u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postali nepoželjni.

Zadatak da svojim djelom zamijeni 'nepoželjni' original dobio je također poznati hrvatski kipar, Želimir Janeš. Njegova dva reljefa 'Mirenje', koja su 44 godine stajala pod konjskim nogama na Glavnom kolodvoru, pozdravljajući pridošlice u grad, prikazivala su pomirbu srpskog kneza i bugarskog kralja.

Dakako, 1991. godine reljefi su ponovno zamijenili uloge, pa je Frangeš-Mihanovićev original postavljen gdje je autor kipa zamislio, dok je Janešove reljefe snašla sudbina u dvorišnom prolazu na Markovu trgu.

'U umjetničkom smislu ti Janešovi reljefi su daleko manje vrijedni. No, i ovaj reljef, koji je jedini primjerak, kao dio naše baštine zaslužuje neko bolje mjesto. U tom prolazu, koliko ja pamtim, leže barem deset godina', rekao je Ive Šimatov Banov, povjesničar umjetnosti i poznavatelj djela Frangeša-Mihanovića te autor njegove retrospektive u Klovićevim dvorima prije dvije godine.

S time se slaže i Zvonko Maković, predsjednik Odbora za kulturu: 'Bez obzira na materijalnu vrijednost, oni su naša baština i moramo naći mjesto gdje neće propadati. Zašto se nisu prenijeli u depo Klovićevih dvora, koji je upravo izgrađen u svrhu skladištenja? Pitanje je i kakve se skulpture skrivaju u podrumu Palače.'