Kao što danas raspravljamo o proročanstvu koje govori o Smaku svijeta 2012., tako je osamdesetih Orwellov roman došao u centar pažnje

U sklopu projekta 'Celuloidni svjetovi - filmske distopije', u organizaciji studentske udruge 'Antifjaka', na Sveučilistu je održano zanimljivo predavanje dr. sc. Rafaele Božić-Šejić pod nazivom 'Orwell kao izlika da se govori o ruskom distopijskom pismu'.

'Kada govorimo o distopijskom diskursu, kod Rusa nailazimo na bogato područje', kazala je prof. Božić-Šejić.

'Distopije možemo smatrati vrlo društveno angažiranim 'žanrom', a nastale su nakon utopija. Ipak, starije su nego što priznajemo - obično ih smještamo u 19. stoljeće, ali takve tekstove nalazimo i u Bibliji.

Primjerice, pakao bi bila jedna distopija, nasuprot utopiji - Rajskom vrtu.

Kao najčešći element distopija se realizira kroz snove glavnih junaka, što je razumljivo, sjetimo li se kako je izrazita cenzura i progon pisaca u Rusiji.

Proučavamo li umjetnički aspekt Orwellove '1984'., prema nekim parametrima roman ne kotira visoko; nema karakterizacije likova, oni su plošni, fabula je kronološki strukturirana.

No, '1984.' je roman koji jednostavno plijeni pažnju čitatelja od prve rečenice. Možemo slobodno kazati da posjeduje 'orwellovsku magičnost', naglašava Božić-Šejić.

Kao što danas raspravljamo o proročanstvu koje govori o kraju svijeta 2012., tako je osamdesetih Orwellov roman došao u centar pažnje.

'Zanimljivo je to kako njegovo djelo nije izgubilo na autentičnosti do danas', zaključila je prof. Božić-Šejić, a potom dala nekoliko književnih preporuka: 'Moskva 2042' Vladimira Vojnovića, 'Plavo salo' Vladimira Sorokina, 'Kis' Tatajane Talstaje, te djela Zamjatina i Platonova.