Izgleda da će i ove godine žiri za dodjelu SFERE imati pune ruke posla

Zagrebačko društvo SFera, osim što prati cjelokupnu domaću produkciju, od 1981. godine dodijeljuje i nagradu, nazvanu jednostavno SFERA, za najbolja ostvarenja iz područja SF-a u protekloj godini.

 

Portal NOSF donosi vijesti iz tabora SF književnosti: saznali su koji su sve romani ove godine u konkurenciji za nagradu SFERA.

Izgleda da će i ove godine žiri za dodjelu SFERE imati pune ruke posla jer je pobrojano čak pet romana oko kojih će se lomiti koplja.

De Corbavia, Faust, Hoyka, Jarak ili Vujičić - jedan ili jedna od njih će se okititi nagradom za najbolji domaći žanrovski roman u 2009. godini.

U ovom pregledu konkuriraju romani za odrasle i djecu.

Iris C. de Corbavia: Torquata (Tusculm)

Torquata je zanimljiv i razigran roman prepun fantastičnih i bajkovitih detalja. Gotovo 400 stranica teksta izrečenih u pretežno dijaloškoj formi, tretira temu seljenja duša kroz vrijeme i prostor. Iako zvuči kao pseudonim, Iris C. de Corbavia je pravo ime autorice, inače poznatije po postignućima u nekim drugim umjetnostima i u nekim drugim zemljama. Danas ona živi u Opatiji, a roman Torquata rasprostrt je duž vremena i prostora, od bitke na Krbavskom polju, odakle korijene vuče i autoričina obitelj, pa do današnjice, i od Krbave preko Istre do Irske.

Viktoria Faust: Solarne mačke (ZG naklada)

Stotinama godina u budućnosti, Zemlja je već zaboravila na stari strah od moguće izvanzemaljske invazije. Nove kolonije se teraformiraju, nema susreta s drugim vrstama, koliko god daleko čovječanstvo otišlo u osvajanju svemira. No, onda će jedan slučajni povratnik pokrenuti tisućama godina zaspali kod. Hoće li čovječanstvo prepoznati sebe samoga? Hoće li ga vlastiti napredak na kraju ubiti? Ova knjiga natjerat će svakog mačkoljupca da se zagleda u oči svojih ljubimaca, tih dražesnih ubojica od svile i mišića, i da poklekne pred ponorom koji ondje leži.

Damir Hoyka: Xavia (V.B.Z.)

U sasvim doglednoj budućnosti - godine 2039. - skupina znanstvenika uspijeva konstruirati konverter kojim se ljudsko biće prebacuje u virtualan svijet, no njihov naum koristi pravednik koji želi virtualizirati cijelo čovječanstvo ne bi li tako uspostavio konačnu pravdu. Wade Zeeland, fotograf, i njegov prijatelj Mark, uz svesrdnu Xavijinu pomoć uspijevaju spriječiti njegov naum, a u nizu ljubavnih odnosa i bitaka između ljudi, između ljudi i robota, ljudi i virtualnih klonova, te na koncu i samih "virtualaca", Hoyka priča zanimljiv slijed koji ima nekoliko paralelnih tokova, a razvoj ljubavi između Zeelanda i androide Sabrine ima malo premaca u literaturi.

Rade Jarak: Strašni (Zoro)

Moja je vrsta dugo vremena dominirala svemirom. Mi smo bili istinski gospodari, goropadni, ali i milostivi kad je trebalo. Vladali srno sve dok se nije pojavila ta nova vrsta, genetski antipod. Antipodi su, isprva, naizgled bili slabiji od nas, bili su ljigavi i nježni, meke kože i sasvim intelektualni. Ali bili su izuzetno uporni i lukavi. Prijetvorni i puni zla. Nakon Što smo ih razbili u par sporadičnih sukoba, pokazavši im tko je jači, počele su spletke, izdaje, potkupljivanja i moljakanja. Činilo se da je mir ipak moguć, naša je vrsta bila spremna oprostiti, čak zaboraviti. No oni su se koristili lukavstvima, okrećući druge neutralne i miroljubive vrste protiv nas, zagađujući nam hranu, zrak, vodu. Tehnološki su brzo napre dovali. Zatim, kad su dovoljno ojačali, uslijedio je otvoreni rat do istrebljenja. Svemir nam je postao mali.

Kristijan Vujičić: Udruženje za mravlje igre (Ljevak)

U novom romanu Kristijana Vujičića, u kojem se isprepliću stvarnost, fantastika i satira, grad Zagreb postaje stari Jeruzalem iz vremena Isusa Krista. Na Veliki petak središtem Zagreba prolazi procesija iza koje korača Anotos, neobičan lik natprirodnih moći koji uspavljuje Zagrepčane. Tako se Zagreb na trenutke pretvara u grad koji samo podsjeća na Jeruzalem - dok njegovi uspavani pojedinci postaju novozavjetni likovi kao što su Herod Antipa i Poncije Pilat. Ladislav Nemet, središnji lik romana i Anotosov glavni protivnik, već punih godinu dana ne spava i u svojoj sobi slika fresku. U fantastičnom svijetu ove knjige likovi na fresci počinju se kretati i prikazivati događaje koji se odvijaju na ulicama Zagreba, odnosno izmaštanog Jeruzalema. Anotos tako i nije uspio izgraditi grad iz Kristova vremena, već u najboljem slučaju Jeruzagreb, kako ironično primjećuje Nemet. Ostaje pitanje hoće li Anotos, utjelovljenje zla i začetnik sekte nazvane Udruženje za mravlje igre, uspjeti prisiliti Ladislava Nemeta na izdaju vlastitih uvjerenja i principa.