Gerila umjetnost moj je odabir jer je u isto vrijeme nevina i kriminalna, intimna i politička”, izjavila je Princeza Hijab, koja uspješno skriva svoj identitet

Grafiti scena dobila je novu globalnu zvijezdu, njezino je ime Princeza Hijab. Operira noću u podzemnim stanicama pariškog metroa, gdje burke crta preko modnih reklama, a rezultat su vizualno moćni prizori. "Izabirem burku jer ona u promatraču izaziva ono što bi trebala i umjetnost: tjera na razmišljanje i širenje granica, stvara drugačije slike, piše 'Jutarnji list'.

Gerila umjetnost moj je odabir jer je u isto vrijeme nevina i kriminalna, intimna i politička", izjavila je Princeza Hijab, koja uspješno skriva svoj identitet. Rijetkima koji su uspjeli doći u kontakt s njom dozvoljeno je da je upoznaju tek kao androignu figuru skrivenu iza prevelike jakne, kape i ogromnih sunčanih naočala.

Pod njenim su sprejem "pali" reklama za donje rublje Dolce&Gabbana, Kate Moss, reklama za L'Oreal, za knjižaru Virgin... a uskoro se sprema na svoju omiljenu metu, H&M.

Crta već neko vrijeme, počela je sa 17 godina, no njezin je rad tek u posljednje vrijeme dosegao međunarodnu slavu jednog Banksyja. I Sarkozyjeva politika "pripomogla" je njezinoj široj afirmaciji. Naime, nedavna odluka francuske vlade da žene ne smiju nositi burke u javnosti izazvala je, očekivano, podosta prašine, pa se rad pariške ulične umjetnice objašnjava i u tom kontekstu.

Zabrana burke povećala je, smatra se, osjećaj mariginalizacije koju osjećaju mladi muslimani i manjine u Francuskoj. "Da barem moj rad samo govori o burkama. No, zabrana je dala globalnu vidljivost i inače teškom pitanju integracije u Francuskoj", smatra Princeza.

Iako je očito da je riječ o činu pobune, Princeza Hijab inzistira na tome da njezina reakcija nije politički ni kritički motivirana. Ne vjeruje da je ijedan način odijevanja dobar ili loš, ne brani prava ni jedne grupe, niti smatra da je itko treba kao glasnogovornika. Prema nekim se izjavama pretpostavlja da odgovara slici koju su brojni fanovi stvorili o njoj: djevojka u dvadesetim godinama odrasla u nekom od pariških getoiziranih predgrađa.

Njezina gerilska umjetnost izlaže se od New Yorka do Beča, izaziva oštre debate o feminizmu i fundamentalizmu, dok njezin identitet ostaje tajna. U raspoloženju kakvo vlada u Francuskoj danas teže je naći moćniji vizualni potez.