'Govor daje sliku govornika; on ga pokazuje kao osobu i u konačnici pokazuje njegove krajnje namjere'

Danas se u Gradskoj loži održala prezentacija knjige 'Govori - etičnost riječi svjetskih i hrvatskih govornika', Družbe „Braća hrvatskog zmaja", Zmajskg stola u Zadru.

Josip Faričić, pročelnik Odjela za Geografiju Sveučilišta u Zadru, održao je prigodnu uvodnu riječ. Na samome početku pozdravio je sve prisutne, uvažene goste i predstavljače ovog vrijednog djela - Stjepu Obada, umirovljenog profesora Filozofskog fakulteta u Zadru i Zlatka Begonju, povjesničara u Zavodu za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru.

Poseban pozdrav bio je upućen obitelji pokojnoga Konstantina Selestrina (koji je prvi dao ideju za realizaciju ove knjige, pripremao i priredio tekstove koji se nalaze u knjizi), sinovima Hrvoju i Mladenu te supruzi, pošto je obitelj putem svoga pokojnoga člana najviše pridonijela tome da djelo napokon ugleda svjetlo dana.

'Kada govorimo o govorništvu ili retorici onda najčešće imamo na umu specifičnu govornu komunikaciju odnosno govorni dodir između govornika  i njegove publike', rekao je Faričić. 'Međutim, pri tom ne smijemo zaboraviti i na pisanu riječ koja se može čitati u tišini. Iako, naravno, osobito značenje ima ona riječ upućena javnosti u usmenom obliku što nam uvjerljivo prikazuje ovo djelo koje vam danas prezentiramo.'

'Ova knjiga sadrži 40 odabranih govornika. Više hrvatskih nego svjetskih, poručio je profesor Obad. 'To smo namjerno tako učinili jer su upravo naši 'veliki' govornici bili zanemarivani i zaboravljeni. Radi se o rasponu od 2500 godina u kojem su se odvijali životi, ujedno i govori, svih ovih 40 govornika: od vremena Perikla u 5 st. (Grčka) do Vlade Gotovca 1991.(Hrvatska), zaključio je profesor.

Knjiga sadrži govornike i njihove govore koji se dijele na svjetovne i duhovne (crkvene) govornike. Izabrani su svi oni povijesno najznačajniji na području govorništva i retorike.

Od svjetskih govornika istaknuti su: Ciceron (Rim), Isus Krist (kršćanstvo), sv. Augustin (zapadno kršćanstvo-katoličanstvo), Ivan Zlatousti (istočno kršćanstvo), Franjo Asiški (13.st), ...

A od naših, hrvatskih govornika, istaknuti su: Frankopan Bernardin Ozaljski, Ivan Kukuljević Sakcinski, Josip Juraj Strossmayer, Ante Starčević, Matko Laginja (Istra), Stjepan Radić,...

Zlatko Begonja, povjesničar u Zavodu za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru zaključnom je riječju kazao koja je ključna namjera i cilj samih govornika. 'Uvjeravanje i pridobivanje slušatelja te predstavljanje svojih promišljanja i sudova, to je između ostalog njihov cilj i njihova krajnja namjera', rekao je Begonja.

Govornici svojim specifičnim jezičnim sredstvom ili stilom pokušavaju prvenstveno utjecati na slušatelje. Važno je da njegov govor pobudi osjećaje slušatelja jer su takvi neophodni za donošenje odluka. Nije dakle svejedno jesu li osjećaji dobri ili loši i je li pritom prevladavalo zadovoljstvo ili nezadovoljstvo jer će se na temelju upravo tog osjećaja donositi različite odluke, u različitim stanjima...

Tako je, npr., i u političkim govorima, objasnio nam je Begonja:  'Slušatelji moraju kod takvog govornika, odnosno kod njegova govora, dobiti dojam da im je on na neki način naklonjen kako bi oni na temelju toga i njemu bili naklonjeni. Različite vrste govora zahtijevaju različite pristupe - ali u konačnici, svaki govornik teži da njegov govor postigne krajnji cilj - a to je povjerenje kod slušatelja.'

Govor daje sliku govornika; on ga pokazuje kao osobu i u konačnici pokazuje njegove krajnje namjere. Upravo zato je važno da govori sadrže etičku komponentu koja će biti prepoznata  do te mjere da će pobuditi pozitivne osjećaje i kod slušatelja.

U tome je slava i čast govornika koje možete pronaći u ovoj knjizi, koja će vas provesti kroz povijest slavnih i 'vječnih' govora koji su uvijek bili  i zasigurno će i ostati jedan snažan oslonac svakome od nas u našim svakodnevnim životnim trenucima.

Za kraj, jedna poznata i vrlo simbolička poruka svima od jednog također velikog filozofa (također govornika), Immanuela Kanta:

'Dvije stvari ispunjavaju dušu uvijek novim i sve većim divljenjem i strahopoštovanjem: zvjezdano nebo iznad mene i moralni zakon u meni. Zvjezdano nebo govori mi da sam ja beznačajno zrnce pijeska u svemiru, a moralni zakon u meni daje mi ogromnu vrijednost...'

Promociju knjige dodatno su uveličale članice ženske klape Anima Maris dajući autohtoni karakter cijelom događaju.