Europa i svijet već 250 godina prolaze kroz proces industrijalizacije, no kulturne tradicije nisu izgubljene, naprotiv - naglašene su, čulo se na okruglom stolu koji je okupio stručnjake u paviljonu Gradska loža

U sklopu projekta 'Etnologija u nastavi', danas je u Gradskoj loži održan okrugli stol na temu 'Identitet tradicijske kulture u suvremenim previranjima', na kojem se raspravljalo što se može učiniti s tradicijskom kulturom u suvremenom životu i kako je vrednovati, selektirati i prezentirati, s osobitim naglaskom na lokalne vrijednosti u budućem okviru Europske unije.

U projekt su se uključili Zorica Vitez, jasenka Lulić-Šorić, Iva Letilović, Jadran Kale, te Olga Supek. Pozdravnu riječ u ime Narodnog muzeja Zadar uputila je ravnateljica, Renata Peroš.

'Vrlo je važno prepoznati i koncentrirati se na velike mogućnosti u kojima nam mogu pomoći predpristupni fondovi EU', kazala je Olga Supek, s Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju, Sveučilišta u Zadru.

Ona zastupa mišljenje da se naša baština neće izgubiti u 'masi', iako ima i onih koji ne misle tako. Europska unija ima eksplicitnu kulturnu strategiju koja nudi naglašavanje nacionalnih posebnosti, njihov plan obuhvaća promicanje raznovrsnosti. Euroskepticizam odvija se na političkom, a ne kulturnom planu, ističe.

Europa i svijet već 250 godina prolaze kroz proces industrijalizacije, no kulturne tradicije nisu izgubljene, naprotiv - naglašene su.

Osvrnula se na činjenicu kako tehnologija sve više odvaja mlade od tradicionalnih vrijednosti. Uloga etnologije i kulturne antropologije upravo i jest nastaviti kulturne procese. Život ide dalje, mladi više ne plešu tradicionalne plesove, već se zabavljaju u klubovima, imaju drugačije aktivnosti. Tehnologija može pomoći u oživljavanju tradicije, osobito u prezentaciji putem novih medija. Danas je iznimno važno uklopiti tradiciju u suvremenost, kako to rade brojna kulturno umjetnička društva koja okupljaju i starije i mlađe generacije.