Kultura

Putevima Mona Lise

Talijanski povijesničari umjetnosti planiraju ekshumaciju Mona Lise

Talijanski povijesničari umjetnosti planiraju ekshumaciju Mona Lise

Mona Lisin DNA će usporediti s posmrtnim ostacima u dvjema drugim crkvama u Firenci, gdje je pokopano njezinih dvoje djece

Koncem travnja talijanski će povjesničari umjetnosti, predvođeni Silvanom Vincetijem, za kojega mnogi rado kažu kako je moderna verzija Indiane Jonesa, ekshumirati posmrtne ostatke žene za koju se vjeruje da je bila model za slavnu Mona Lisu Leonarda da Vincija, prenosi slobodnadalmacija.hr

Talijanski stručnjaci vjeruju kako je u samostanu svete Uršule u Firenci, gdje su ranije utvrdili postojanje pet stoljeća stare kripte, pokopana Lisa Gherardini del Giocondo čiji je lik vjerojatno inspirirao zagonetni osmijeh žene na jednom od najslavnijih, ako ne i najslavnijem, umjetničkom djelu u povijesti, okruženom brojnim misterijima o identitetu modela, tajnim kodovima...

Povjesničari umjetnosti nadaju se kako će uspjeti identificirati Lisine posmrtne ostatke te iz njih uzeti DNA kako bi uz pomoć eventualno pronađenih kostiju lubanje pokušali rekonstruirati njezino lice.

Prof. Vinceti kaže kako će se Lisin DNA usporediti s posmrtnim ostacima u dvjema drugim crkvama u Firenci, gdje je pokopano njezinih dvoje djece. Lisa Gherardini, koja je rođena 1479., a umrla je 15. srpnja 1542. godine, bila je žena bogatog trgovca svilom Francesca del Gioconda, a u Italiji je Mona Lisa poznata kao La Gioconda.

Giorgio Vasari, Leonardov suvremenik i biograf, pisao je kako je Da Vinci dobio narudžbu za portret Del Giocondove žene. Prije nekoliko godina jedan je povjesničar amater otkrio Lisinu smrtovnicu prema kojoj je pokopana u samostanu sv. Uršule, ali se strahuje da možda nakon 500 godina kripta više nije tamo gdje je nekad bila.

U lokaciji kripte koristit će se radar, a lokalno stanovništvo smatra kako projekt koji podupire gradska vlast Firence neće imati uspjeha budući da su prije tridesetak godina ostaci samostana buldožerima pretvoreni u građevinski otpad.

Ovo nije prvi put da prof. Vinceti koristi modernu forenzičku tehnologiju u radu, prošle se godine poslužio istom metodom u lociranju i identificiranju posmrtnih ostataka renesansnog majstora Caravaggia.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.