Udruženja različitih ciljeva možemo svesti na dvije grupacije: one koje uživaju razumijevanje i potporu Grada zbog nekih 'viših' ciljeva i kojima zadovoljavaju vlastitu egzistenciju, i one koje pokušavaju nešto promijeniti u ukalupljenoj sredini, ali su prisiljeni vegetirati, u gradu u kojem postoji bezbroj neiskorištenih prostora.

Na sjednici Gradskog vijeća, gradonačelnik Vrančić najavio je moguće 'rješenje' za alternativnu scenu - Grad Zadar u vlasništvo će dobiti staru zgradu Kazališta lutaka.

'Namjeravali smo ovu zgradu dati na korištenje alternativnoj sceni, mladima koji imaju potrebe od Centra za mlade kojeg još ne možemo izgraditi. Oni su već bili u obilasku, oduševljeni su. Trebat će riješiti neke sitne adaptacije i naručit ćemo ispitivanja statike zgrade,' kazao je Vrančić.

Podsjetimo, Centar za mlade, projekt vrijedan oko 15 milijuna kuna neće biti dovršen ni ove godine, a zadarskoj 'alternativi', nezavisnom kulturnom, kreativnom sektoru, u ovom je trenutku najvažniji - prostor djelovanja.

Posljednji 'alternativni' zamašnjak bila je Artikultura, oko koje su se okupile udruge i inicijative, a gotovo je nemoguće prebrojati koliko se događanja odvilo u nekadašnjem kinu 'Pobjeda'. Koncerti, izložbe, predstave, performansi, raznolika događanja koja su mladima (i onima koji se tako osjećaju) ponudili nešto sasvim novo.

Postojanje raznovrsnih organizacija, inicijativa, projekata i umjetničkog potencijala bez predznaka mainstreama, kao da predstavlja prašinu koju kulturna politika i urbano planiranje Gradske uprave godinama guraju pod tepih.

To vodi diskontinuitetu i destabilizaciji razvoja nezavisno-kulturnog djelovanja, čiji su akteri prisiljeni održavati svoje ideje na životu u vlastitim stanovima, podrumima, nepovoljnim (komercijalnim) prostorima, terminom ograničenim institucijama. A sve to odražava se na smanjenju kulturne ponude (u 'gradu kulture'!?) i prepuštanju 'blagodatima' konzumerističke kulture.

Možda bi našem gradu mogao poslužiti primjer grada Rijeke. O tome kako Rijeka podržava izvaninstitucionalnu kulturnu sferu razgovarali smo s Ivanom Šararom, koji je od travnja na mjestu pročelnika kulture Grada Rijeke.

Mediji su dosta pisali o tome kako je Šarar regrutiran iz pomalo nekonvencionalnih krugova - riječ je o glazbeniku, menadžeru i copywriteru, nekadašnjem članu Leta 3. Šarar, koji nikada nije bio član političkih stranaka, tako će raspolagati s preko 10 posto gradskog proračuna, a od njega doista možemo očekivati nove, progresivne ideje

Rijeka je uredila dva zvučno izolirana prostora u kojem može vježbati desetak bandova, a prije nekoliko godina osiguran je prostor za jezgru nezavisne scene kroz projekt 'Molekula'. Unutar 'Molekule' djeluje 6 udruga: Filmaktiv, Drugo more, Trafik, Prostor plus, Infoshop Škatula i Katapult.

'Grad sufinancira projekte iz područja suvremenog plesa, fizičkog teatra. Tjedan suvremenog plesa se odvija paralelno u Rijeci i u Zagrebu, kao što se npr. i filmski festival dokumentarnog rock filma DORF odvija paralelno u Vinkovcima i Rijeci', kaže Šarar i podsjeća na Art kino Croatia, koje je u nepune dvije godine postojanja steklo zavidnu reputaciju zbog izvrsnog programa, imagea i marketinške kampanje kojom je lansiran (kampanja je osvojila Zlatno zvono na FESTO-u 2009.), a zanimljiv je podatak da je u 2010. Art kino imalo više posjetitelja nego li riječki nogometni prvoligaš, čak 29.000.

Odjel za kulturu sufinancira brojne nezavisne glazbene projekte, počevši od samih bandova, preko klupskih sezona u Palachu i Stereo Dvorani, sve do najpoznatijeg riječkog proizvoda suvremene glazbe - Hartera festivala.

Šarar navodi kako osnovni problem velikim gradovima predstavlja opterećenje budžeta za kulturu instistucijama, i to prvenstveno velikim fiksnim proračunima Hrvatskim narodnim kazalištem. 'Tek kada način financiranja svih hrvatskih HNK postane suvremeniji i fleksibilniji otvoriti će se prostor za šire i dinamičnije sufinanciranje programa i projekata vaninstitucionalne kulture koji su ipak još uvijek u svojevrsnom 'drugorazrednom' položaju'.

Grad Zadar s budućim će Savezom udruga dogovoriti točan iznos troškova, u što bi bilo uključeno pokrivanje hladnog pogona. Ipak, Kazalište lutaka Zadar bilo bi samo privremeno rješenje, jer ne može u cjelosti zadovoljiti potrebe nezavisne kulture. Toga su svjesni njezini predstavnici, ali i Grad. Kako bi zgrada Kazališta uopće došla u obzir i kao privremeno rješenje, nužno je provjeriti statiku zgrade. Grad je ovu obvezu preuzeo na sebe i obećao hitno tražiti izradu statičkog elaborata. Održavanje zgrade KLZ-a daleko je jeftinije od troškova kina 'Pobjeda' te se procjenjuje na 5 000 kuna mjesečno.

Hoće li privremena rješenja omogućiti opstanak programa barem dijela zadarskog nezavisnog kulturno-kreativnog potencijala, ostaje za vidjeti...