'Egzistencija na Poluotoku, ali i šire je ugrožena', poručio je Perinović

Danas je u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice u Zadru održano predstavljanje knjige 'Zašto Poluotok gubi život i dušu', mr. sc. Ferdinanda Perinovića. Knjigu su predstavili sam autor i prof. dr. sc. Ana Marija Grancarić, a događaj uveličali Pero Kantadur, Mario Saša Varošanin i ostali Perinovićevi prijatelji i poznanici.

U kontinuitetu svojih 5 knjiga, autor je nastavio svoj publicistički rad u pomalo suženom zadarskom zemljopisnom krugu njegova bila kojega danas poznajemo kao zadarska Varoš. Iz te srži Zadra, autor je crpio povijesnu građu, mirne i burne događaje, te materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu.

Knjiga sadrži 30 poglavlja ispričanih u 159 stranica. Koristio je 39 izvora, među kojima i dnevne/tjedne novine (Narodni list, Zadarski list, Slobodnu Dalmaciju, Jutarnji list te Corriere Della Sera), osobnu dokumentaciju, autentične fotografije Zadrana uz  autohtona svjedočenja, na kojima im se od srca zahvalio.

Neke od tematika koje je Ferdinand obuhvatio u ovoj 'maloj knjižici' Varoške biografije: kratka povijest zadarskih Varoši, nestali predjeli Varoši od 1513., prisilno preseljavanje Varošana, zadarska prezimena na kraju 16.st., varoška pjesma o domovini, car Franjo Josip u Zadru, početak rada gradskog vodovoda 1901., tradicija karnevala, varoški fotografi, varoške ikone, povijest Svete Stošije, zadarska 4 kantuna, itd.

Autor je s radošću pristupio svakom poglavlju u kojem se spominju građani, njegovi prijatelji i poznanici, njihova dobra djela, druženja i tradicija duboko utkana u svaki kamen Varoši, ali i samog poluotoka, s tugom se osvrnuo na sve gubitke i devastacije koje su pratile grad kroz povijest, a s ponosom i nostalgijom na sva njegova nekadašnja kultna mjesta.

Knjiga je pisana ničim doli dušom Zadranina koji je, od bogate povijesti do današnjih dana, obuhvatio sva dobra grada Zadra, stavljajući u središte svega njegove ljude, njihov život i rad, ratove koji su ga ranjavali te 'spasioce' koji su ga oživjeli.

'Egzistencija na Poluotoku, ali i šire, je ugrožena', poručio je Perinović. 'Autohtoni Zadrani, zadarske kale, njegova duša i srce sve se više protjeruju s Poluotoka.

Prisjetio se davnih, kako kaže 'dobrih' dana, te ljudi i imena koji su tada činili Zadar, njegovu dušu i srce, i priznao kako je sretan što je dobio priliku napisati ovu knjigu jer je na neki način to posvetio svima njima i svim budućim generacijama, 'da se nikada ne zaboravi.'

Poručio je kako je prvotan naziv knjige zapravo bio Povijest zadarskih Varoši, ali da je, nakon završetka knjige, shvatio da se ne radi samo o tome, nego i o životu i duši te simbol starog autohtonog Zadra i svih Zadrana i Zadranki. Tada se rodio novi i finalni naslov njegovog novog djela - 'Zašto zadarski Poluotok gubi život i dušu?'

'Svaka stranica, i zapravo svaki njezin redak, priča je za sebe. U svakoj se može pronaći onaj duh Zadra koji je ostao u mome sjećanju i koji sam htio ovjekovječiti kako bi Zadar zauvijek ostao u srcu svih naših ljudi (i mladih i starih), materijalnoj, ali i nematerijalnoj baštini kao što je i sama duša stare gradske Varoši', zaključio je.