Kultura

Željeznica, selo, grad

Izložba posvećena 'slatkim' šezdesetima

Izložba posvećena 'slatkim' šezdesetima

Izložba '...željeznica, selo, grad...' sučeljava dvije umjetničke pozicije - Hamleta Hovsepiana i Mladena Tudora, koje su djelovale na rubovima umjetničkog sustava, a čije razlike u radu, metodama i odnosu spram kulturnog konteksta trenutka međusobno osvjetljavaju specifičnost svakog umjetnika pojedinačno

Izložba predstavlja intimističke filmove koje je 1970-ih Hamlet Hovsepian snimao u osami Ašnaka, svog rodnog sela u blizini Jerevana, gdje i danas živi i radi te fotografije koje je Mladen Tudor od kasnih 1950-ih snimao i objavljivao kao reporter dnevnih novina i magazina. Naslov izložbe, preuzet iz stiha poznate partizanske narodne pjesme 'Da nam živi, živi rad!' upućuje na srodnosti paralelnih moderniteta i njihovo iščitavanje iz perspektive današnjeg posttranzicijskog društvenog pejzaža.

 

Hamlet Hovsepian (rođen 1950) je umjetnik čija praksa obuhvaća film, performans, land-art i apstraktno ekspresionističko slikarstvo. Od 1978. do 1980. Hovsepian je živio i radio u Moskvi, gdje se upoznaje s estetskom avangardom ruskog glavnog grada i održava prve izložbe. Nakon povratka u Armeniju njegov se rad temelji na životu u Ašnaku, mjestu koje je za njega istodobno i eksperimentalni laboratorij i sklonište od opresivnih društvenih normi. Filmovi 'Mislioc' (1975-76), 'Zijevanje' (1975), 'Češanje' (1975), 'Glava' (1975) i 'Bez naslova' (1976) izravno bilježe jednostavne svakodnevne radnje čije ih ponavljanje dovedi do apsurda. Ritam njihova gotovo apstraktnog predstavljanja razotkriva granice egzistencije i nadvladava naizgled periferni geografski kontekst.

Izbor radova Mladena Tudora (rođen 1935) zahvaća niz novinskih fotografija izvorno nastalih tijekom autorova dugogodišnjeg fotožurnalističkog rada u redakcijama Vjesnika i Starta u razdoblju od pedesetih do kraja sedamdesetih godina. Društvenu zbilju autor dokumentira jezgrovitim prikazima situiranja likova-protagonista u kontekstu koji ih socijalno određuje. Jednostavno nazivajući svoje fotografije prema mjestu i godini nastanka, autor zadržava skroman i zgusnut format crno-bijele novinske fotografije. Tematski objedinjene prikazom različitih momenata procesa modernizacije socijalističkog društva, Tudorove fotografije pokazuju zamahe, ali i slijepe točke i krize tog projekta i njegovih često marginaliziranih protagonista.

Izložba '... željeznica, selo, grad...' dio je projekta 'Slatke šezdesete' koji istražuje skrivene teritorije revolucionarnog razdoblja 1960-ih, viđene iz suvremenih umjetničkih i teorijskih perspektiva.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.