U Rimu je najavljena senzacionalna izložba koja će od veljače do rujna sljedeće godine trajati u Kapitolskim muzejima

Svjetlo u tajnama – Lux in arcana – Otkriva se tajni vatikanski arhiv“ – ovako glasi naslov senzacionalne izložbe koja će od veljače do rujna sljedeće godine biti otvorena u rimskim Kapitolskim muzejima, piše slobodnadalmacija.hr

Na konferenciji za novinstvo, kojoj je, pored vatikanskoga državnog tajnika kardinala Tarcisija Bertonea, nazočio i rimski gradonačelnik Giovanni Alemanno, te više drugih crkvenih i svjetovnih osoba, iznesen je niz pojedinosti o ovom fascinantnom kulturnom događaju, na kojemu će biti izloženo sto probranih dokumenata iz razdoblja od 8. do 20. stoljeća.

Oni će iz slavne vatikanske pismohrane, koja dogodine slavi četiri stoljeća od kada je osnovana voljom pape Pavla V., izići u javnost prvi i vjerojatno posljednji put. Dio će ih biti predstavljen i u multimedijalnom obliku. Među dokumentima koji će biti izloženi naći će se tako Dictatus papae Grgura VII. (1073.-1085.), u kojemu se govori o nadređenosti papinske vlasti svima ostalima, uključujući tu i carske.

Bit će izložena i bula kojom papa Inocent IV. 1245. godine proglašava krivovjercem svetog rimskog cara Fredericka II., iz dinastije Hohenstufen, i naređuje njegovo svrgavanje (car je ipak ostao na prijestolju do svoje smrti 1250. godine). Iz kasnijih stoljeća jamačno će najviše pažnje privući raskošni pergament iz 1530. godine, kojim 83 britanska velikaša iz Doma lordova, s 81 pečatom od crvenog voska, traže od pape Klementa VII. da što hitnije poništi vjenčanje engleskog kralja Henrika VIII. s Katarinom Aragonskom.

Ovaj događaj doveo je do razlaza engleske države s papinstvom i stvaranja Anglikanske crkve. Među glavnim izlošcima bit će i potpuni zapisnici sa suđenja Galileu Galileiu (1616.-1633.). Neki su od njih već bili objavljivani, ali sada će se moći vidjeti svi.

Povijest će tako doći “na dohvat ruke“, budući da će se moći vidjeti rukopisi svih protagonista, prije svega samog Galileia. Iz istog je stoljeća – godine 1650. – i svileno pismo kineske carice Weng papi Inocentu X., koja je, zajedno sa sinom Yonglijem, pod utjecajem isusovaca, prešla na kršćanstvo i proglasila se caricom Helenom Kineskom (sin se pak prozvao Konstantinom). Pismo je ukrašeno carskim simbolom zmaja i čuva se u dragocjenoj tubi od bambusa, optočenoj zlatom.

Mnogo skromnije, ali ne manje dragocjeno je pismo na brezovoj kori, koje je Pierre Pilsémont, poglavica indijanskog plemena Ojibwe (poznatog i kao Chippewa), poslao 1887. godine papi Leonu XIII. kao zahvalu što je njegovu plemenu poslao jednog “čuvara molitve“. U pismu stoji da ga se šalje “odande gdje su Velike trave, u mjesecu cvijeća” (svibnju). Novinare su posebno zanimala svjedočanstva iz 2. svjetskog rata, odnosno ona koja se tiču djelovanja pape Pija XII. Za njega se iz nekih židovskih krugova tvrdi da se nije dovoljno založio za ratne žrtve njemačkih nacionalsocijalista i talijanskih fašista, ali Crkva ne prihvaća takva gledišta.

Stoga je odlučeno da na ovoj izložbi neće biti prikazani politički dokumenti, dakle, oni koji bi trebali razjasniti ulogu pape Pacellija, na kojima djelatnici vatikanske pismohrane rade već četiri godine, a trebat će im barem još toliko da dovrše posao. “Ova dokumentacija moći će dati važan doprinos naglašavanjem onih tema, o kojima se danas govori nekritički, budući da je riječ o raspravi koja se ne zasniva na izvorima”, rekao je monsinjor Sergio Pagano, upravitelj Arhiva.

“Tako će biti moguće potpuno osvijetliti čovjeka, koji je mnogo učinio za obranu stradalnika, tijekom i poslije rata.” Iz ovog razloga na najavljenoj izložbi bit će predstavljena, kako je rečeno, “isključivo svjedočanstva emotivne naravi“. “Vatikanski tajni arhiv golem je i slojevit”, rekao je kardinal Bertone. “Obuhvaća od početka čitav zapadni svijet, a potom i Novi svijet, kao i sve kontinente na kojima je Katolička crkva ukorijenjena i raširena. Unutarnje bogatstvo ove izložbe uvećano je činjenicom da će biti predstavljena izvan Vatikana, na brdu Campidoglio, koje stoljećima simbolički vezuje srce Rima i papinski grad...

A njezin naslov ‘Lux in arcana’ nije mogao biti prikladniji, jer nije riječ o državnim ili imperijalnim tajnama, već o golemim i tajnovitim pismohranama, koje su po svojoj naravi ljubomorno čuvaju povjerena im blaga.” O kakvoj i kolikoj je povijesno-kulturnoj baštini riječ na svoj način svjedoči podatak da je ukupna dužina polica na kojima se dokumenti čuvaju – točno 85 kilometara.

Riječ je o kodeksima, pergamentima, registrima i rukopisima, koji se čuvaju u različitim prostorijama Apostolske palače. Postoji također i jedan “bunker“, koji je zamislio papa Paolo VI., a ostvario 1982. godine papa Ivana Pavao II. Otvaranje izložbe Vatikanske tajne pismohrane bit će poslastica za povjesničare, ali – dijelom zahvaljujući i ulozi koju je ova ustanova stekla u popularnoj kulturi novijeg datuma – jamačno će pokrenuti maštu i zanimanje najšire javnosti.