Dugogodišnji zadarski foto-reporter, Zvonko Kucelin, godinama je za gotovo svih značajnih gradskih događanja bilježio trenutke ubrzane svakodnevice koji su javnosti izmicali pažnji

U utorak, 09. 08. 2011., u Gradskoj loži, održano je svečano otvorenje izložbe zadarskog fotografa Zvonka Kucelina pod nazivom 'Fotografije 1981. - 2011.' Izložba je postavljena i u izložbenom prostoru Kneževe Palače na Poljani Šime Budinića. Organizator izložbe je galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar. Zadarski fotograf Zvonko Kucelin predstavio se ciklusom od 100 fotografija nastalih između 1981. i 2011.

Zahvaljujući Kucelinovim fotografijama, zauvijek ćemo se sjećati ljudi, događaja i svakodnevnih trenutaka koji su trajali sekundama i prošli nedovoljno zapaženo

'Fotograf koji bilježi prozaičnu svakodnevicui dnevne banalnosti, za udio svojega kreativnog sretnog trenutka zna iz običnoga izvući onu sliku koja nam je svima prolazila pred očima, a da je nismo zapazili ili zaustavili na način na koji ju je on 'uhvatio u letu'. Zapravo je nismo ni bili svjesni u brzo promičućoj stvarnosti na koju smo se toliko navikli da je ne vidimo ni pod kakvim posebnim kutem ili zanimljivim detaljem', rekao je na otvorenju izložbe Vinko Srhoj, povjesničar umjetnosti, docent na zadarskom sveučilištu i novinski komentator Narodnog lista.

Dugogodišnji zadarski foto-reporter Zvonko Kucelin godinama je za gotovo svih značajnih gradskih događanja bilježio trenutke ubrzane svakodnevice koji su javnosti izmicali pažnji. 'Fotografi poput Kucelina trude se da nam uspomene na događaje i osobe učine trajnijima, da ih zadržimo kao još jednu neporecivu, fotografovu interpretativnu istinu. U prvom planu im je odraditi objektivno svjedočenje za tiskane medije u kojima objavljuju svoje snimke, a u drugom izvlačenje objektivnog svjedočenja o stvarnosti, onih dijelova koji će nam se u trenutku otkriti kao novo i neviđeno', nastavio je Srhoj.

Upravo je Kucelin naslijedio posao velikana Ante Brkana i strast za bilježenjem svakodnevice koja je vijest, mala i svakodnevna, ili velika i povijesno značajna. Prvo u Narodnom listu, potom do današnjeg dana u Zadarskom listu, Kucelin snima s dvostrukim emocijama. Prvo želi udovoljiti prirodi fotoreporterskog posla, a drugo, osim nepristranog informiranja, želi ponuditi i nešto što će utažiti glad javnosti za drugom stranom stvarnog, za onim izdvojenim trenucima koji su joj promakli.

Promatrajući ovaj dugogodišnji presjek Kucelinove fotoreportažne aktivnosti može se konstatirati da nakon što utažimo glad za događajima koji su nas od 80-ih godina prošlog stoljeća do danas toliko zaokupljali, veselili i ljutili, ipak nam ostaje fotografija koja govori o samoj sebi. Na kraju, kada događaji, lica, imena,..., izblijede ili potonu u generacijski zaborav, ostaju fotografije same po sebi.Kucelin svjedoči da je njegov doprinos u smislu popunjavanja bogatog mozaika zadarske fotografske memorije jednostavno nezaobilazan i da će neke od njegovih fotografija s vremenom samo dobivati na značenju, postati nemjerljivim arhivom svjedočenja o ljudima, događajima i vremenima i ostati trajne vrijednosti fotografske umjetnosti.

'Cijela izložba je u biti kronologija, od '81. do '11., u Gradskoj loži je izložba zbog prostora sazdana tematski jednostavnije, a prostor Kneževe palače je potpuno drugačiji u smislu da nam je ponudio puno više mogućnosti. U Gradskoj loži nam je bio omogućen jedan prostor tako da smo u tom smislu bili ograničeni, a u Kneževoj palači nam se za izložbu ponudilo čak pet prostora. Upravo je tih pet prostora dozvolilo da se unutar izložbe naprave i određene cjeline. Tako smo postigli cjelinu porterta, sporta, određenih događaja koji su obilježili povijest Zadra i okolice, i dr.', rekao nam je Zvonko.

U Gradskoj loži je sve ostalo samo na kronologiji, a drugi dio izložbe u Kneževoj palači je dao jednu određenu dinamiku, ritam i intrigantnost cjelokupnom opusu. 'Jako mi je drago zbog toga jer mislim da bi sama kronologija bila pomalo i dosadna', priznao je autor.

Na pitanje kako je došao na ideju izložbe, Zvonko odgovara: 'Ideja je bila jednostavna - htio sam zabilježiti trideset godina novinske fotografije. Izložba je sazdana od novinskih fotografija, podijeljena tematski od crne kronike, sporta, kulture, događaja,... Gledajući zasebno, svaka od ovih tema mogla je biti samostalna izložba.'

Najteže od svega mu je bilo, kaže, izabrati između 150 tisuća snimaka i 300 tisuća digitalnih fotografija. 'Trebalo je sve detaljno pregledati i od cijelog tog izobilja, napraviti jedan uži izbor od samo 100 fotografija. Ja sam se potrudio i napravio ga, nadam se da je dobar, a ljudi neka sami procijene, rekao nam je autor.

Nakon svečanog otvorenja u Gradskoj loži, nastavili smo se družiti s fotografom i u Kneževoj palači (gdje smo pogledali i drugi dio izložbe).

K.Š.