Jutros je u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održano predstavljanje najnovije knjige kroatističkih rasprava i članaka Tihomila Maštrovića pod nazivom "Neukrotivo svoji" u izdanju Naklade Erasmus.

U predstavljanju su sudjelovali akademik i tajnik Razreda za književnost HAZU Ante Stamać, recenzentica dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek, recenzent doc. dr. sc. Robert Bacalja te sam autor prof. dr. sc. Tihomil Maštrović.Akademik Ante Stamać je u svome predstavljanju govorio o tome kako je u suvremenoj hrvatskoj znanosti o književnosti došlo do raskola: nekadašnji prezir prema filologiji prerastao je u afirmaciju osobnih čitateljskih iskustva. „Maštrović sve nas teoretičare, književne povjesničare i kritičare upozorava da, zanemarujući neposredna očitovanja književnih umjetničkih činjenica, zanemarujemo sebe i svoju bit."

"S druge strane, poštujući povijest i kulturologiju u njihovim neporecivim činjenicama, ne samo da ćemo potvrđivati kroatologiju kao znanost i hrvatski kulturni identitet, nego ćemo biti vjerni znanstvenim istinama na koje smo se svi kleli i na koje smo i životno prisegli kad smo primali svoje doktorske diplome."

 Dr.sc. Hrvojka Mihanović Salopek istaknula je kako u je u svojoj novoj knjizi Maštrović objedinio 21 poglavlje kroatističkih rasprava, a uvršteni književno-povijesni radovi obrađuju široki raspon tema. Autorova analiza obuhvaća hrvatske književnike, njihova djela i središta književnog djelovanja. Znatan broj eseja, analitičkih prosudbi, opaski, relacija i komparacija vezan je uz autorov rodni grad Zadar koji je od srednjeg vijeka do danas žarište hrvatskog književnog, kulturnog i sveučilišnog života.

Već prvi esej govori o Petru Zoraniću i njegovom zadarskom krugu, unutar kojega djeluju i Juraj Baraković, Jerolim Vidulić, Šimun Budinić, Šimun Kožičić Benja, Brne Karnarutić i dr. Esej ističe važno opredjeljenje zadarskih humanističkih i renesansnih djelatnika prema razvijanju hrvatskoga književnoga jezika, ali i osvješćivanju hrvatske narodne pripadnosti koja je zahvaljujući njihovom angažmanu uspješno odolijevala turskoj opasnosti i mletačkoj hegemoniji.

 

U svojoj knjizi Maštrović piše i o fra Petru Krstitelju Bačiću i hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji, o jezikoslovcu Vatroslavu Jagiću i pjesnicima hrvatskoga književnoga romantizma, o suradnji don Šime Ljubića, prvoga hrvatskog arheologa, u "Zori dalmatinskoj".
Zatim, tekstom koji nosi naziv "Zadar - metropola hrvatske moderne" Maštrović ističe o važnosti djelovanja tadašnjih velikana kao što su Ivo Vojnović, Vladimir Nazor, Milan Begović, Milutin Cihlar Nehajev i drugi.
Autor je u knjigu uvrstio i pisma Ive Vojnovića.

„Riječ je o najopsežnijoj korespondenciji u hrvatskoj književnosti. Vojnović je najčešće pisao ljudima iz kruga kazališta i književnosti, ali i brojnim uglednim naslovnicima u zemlji i inozemstvu. Velik dio te korespondencije čuva se u Državnom arhivu u Zadru", podsjeća Maštrović.

Pišući o ulozi Zadra u povijesti hrvatskoga srednjovjekovnog kazališta, Maštrović napominje kako su početci hrvatske drame i kazališta u svom velikom djelu povezani s tim gradom te kako je riječ o srednjovjekovnim liturgijskim dramama i obrednim igrama na latinskom jeziku, prikazanjima, mirakulima i legendama na hrvatskom jeziku.

„U svojoj sam knjizi dao prostora onima koji su zagovarali hrvatski jezik u vremenima kada je braniti hrvatski jezik značilo isto što i braniti domovinu. Knjiga u kraćim crtama prikazuje kako se zapravo kroz našu hrvatsku povijest vodila stalna borba za nacionalni i kulturni identitet", rekao je za kraj autor, Tihomil Maštrović.