Riječ je o repozitoriju ZKZ, odnosno digitalnom spremištu, u kojeg će se pohranjivati sva vrijedna građa ZKZ-a vezana za Zadar i zadarsko područje

Kako je već poznato, Znanstvena knjižnica Zadar je tijekom 2010. godine započela projekt digitalizacije starih i rijetkih knjiga, serijskih publikacija, kartografske građe i razglednica iz svog fonda. Projekt je to koji je sastavljen od dvije faze. U prvoj fazi projekta uspostavljen je mrežni portal Digitalna knjižnica Zadar koji je danas, u prostorijama Znanstvene knjižnice Zadar, predstavljen javnosti ujedno postavši dijelom portala Hrvatska kulturna baština (kultura.hr ).

Za početak digitalizacije odabrana su tri kapitalna naslova iz zadarske i hrvatske kulturne povijesti te 30-ak starih razglednica Zadra i okolice. S obzirom na veliko kulturno nasljeđe koje čuva, zadarska Znanstvena knjižnica nada se nastavku ovog projekta kroz nadolazeće godine.

U drugoj fazi projekta za digitalizaciju su odabrana rijetko sačuvana djela značajna za proučavanje hrvatskog jezika i književnosti: Xivot Gospodina nascega Isvkarsta B. Kašića (1638.), Giarvla... J. Barakovića (1702.), Ispravnik za erei ispovidnici... J. A. Polanca (1635.), Pochorni i mnozni inii psalmi Davidovi Š. Budinića (1582.), te rječnik Vocabulario nuovo... Italiano in Slavo... Venezia (1804.), periodičke publikacije značajne za kulturnu povijest Zadra u 19. stoljeću, geografske karte Zara et Sebenici descriptio Natala Bonifacija (1575.) i Zara Giuseppea Rosaccia (1598.), te razglednice s motivima Zadra i okolice u prošlosti.

„Riječ je o našem repozitoriju, odnosno digitalnom spremištu, u kojeg ćemo pohranjivati svu vrijednu građu ZKZ-a vezanu za Zadar i zadarsko područje. Također, projekt digitalizacije je važan i u mnogo širem kontekstu pa tako i u nacionalnom ,mediteranskom pa i europskom", rekao je ravnatelj ZKZ Miro Grubić.

Ciljevi projekta su sljedeći: Osiguranje kvalitetnijeg i lakšeg pristupa staroj i zaštićenoj građi fonda Knjižnice (izvornika), zatim predstavljanje građe, značajne za proučavanje kulturnog identiteta zadarske regije, globalnoj zajednici. Putem interneta, građa će biti dostupnija „na daljinu" široj korisničkoj zajednici (demokratizacija pristupa građi). Stvorit ćemo i novu uslugu - tematski portal, online izložbe i sl., , i na kraju, izgradnjom digitalne zbirke upotpunit ćemo fond, izjavio je Grubić.

„Mi smo ovaj projekt započeli 2010. godine uz potporu Ministarstva kulture RH, a drugi smo dio isfinancirali vlastitim sredstvima. Projekt je postao dio projekta Hrvatska kulturna baština i naša će digitalna zbirka, odnosno mrežne stranice, biti na portalu Hrvatske kulturne baštine i na taj način biti dostupne svima", zaključio je Grubić te prepustio riječ svojim suradnicima i kolegama Tatijani Petrić i Igoru Čolaku, koji upravljaju ovim projektom i koji će voditi računa o njegovoj kvaliteti i uspješnosti. „Prije godinu dana, na skupštini knjižničara u Tuheljskim toplicama, proglasili smo 11. studenog danom knjižničara. Stoga nam je posebna čast na ovaj dan promovirati i novu uslugu Znanstvene knjižnice", rekla je Petrić uvodno.

Kako su proces i projekt uopće započeli?

„Projekt smo započeli na način da smo prvo usvajali politiku digitalizacije koja ima dvije osnovne značajke: zaštićuje kulturnu baštinu i povećava njenu dostupnost. Zatim smo proveli edukaciju djelatnika. Knjižnica je educirala dvoje djelatnika u Centru za stalno stručno usavršavanje pri Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Nadalje, ostvarivali smo kontakte i razmjenjivali iskustva s kolegama koji su već radili na sličnim ili istim projektima kako bismo se bolje pripremili i izbjegli eventualne propuste", objasnila je Tatijana Petrić.

2010. godine osjetili su se spremnima te se prijavili unutar projekta Hrvatska kulturna baština. Proučavali su upute, preporuke i dokumente na portalu Hrvatska kulturna baština koje Ministarstvo u lipnju svake godine objavljuje na svojim mrežnim stranicama. Potom su popunili prijedlog projekta i uputu za natječaj. Projekt digitalizacije je prihvaćen i na veliko zadovoljstvo i sreću svih djelatnika i korisnika Znanstvene knjižnice te njenih usluga, stare i rijetke knjige, serijske publikacije, kartografske građe i razglednice iz njenog fonda zauvijek će čuvati kulturni identitet zadarske regije.