Poetska terapija vraća nas u društvene okvire i povezuje sa svijetom

Može li dobra literatura imati jak utjecaj na nas?

Može li poboljšati naše zdravlje?

O ovoj se temi danas govorilo u Gradskoj knjižnici Zadar, gdje je održana edukacija za sve one koji se bave književnošću. Radionicu biblioterapije i poetske terapije vodila je Ivana Bašić iz centra Balans, inače iz Zadra, autorica prve knjige o biblioterapiji u Hrvatskoj.

Biblioterapija svoje korijene ima još u primitivnim civilizacijama i staroj Grčkoj. Suvremena poetska terapija javila se 1843. godine u SAD-u, kada je časopis Illuminator objavio pjesme psihičkih bolesnika. Dr. Benjamin Rush prvi je uvodi kao dio psihoterapije.

'Upotreba biranih materijala za čitanje u terapeutske svrhe definicija je biblioterapije', kazala je Bašić, te usporedila poeziju i snove koji se temelje na sličnoj mistici. Naime, upravo metafora omogućava nam da se izrazimo, otvara osjetila i njihovu asocijativnu moć.

Ciljevi biblioterapije su osloboditi se presnažne emocije i napetosti, povećati samorazumijevanje i ispravno samoopažanje, ohrabriti pozitivno mišljenje, potaknuti kretaivno rješavanje problema, te ojačati komunikaciju, prije svega - slušanje i govorenje.

Model poetske terapije uključuje čitanje pjesme, pisanje pjesme, te objedinjavanje sadržaja, ili pisanje zajedničke pjesme, pojasnila je Bašić. Poetska terapija vraća nas u društvene okvire i povezuje sa svijetom. Još je Aristotel pisao o katarzi kao onome što nas može promijeniti na bolje, a o tome da je poezija lijek danas govore brojni stručnjaci.

 Više o Balans centru možete pronaći ovdje

Bašić se dotaknula i toga koliko nam u propisanoj lektiri nedostaje 'literature snage' (za razliku od literature informacija), pa među mladima čitanje i nije omiljeno.

O tome koliko je snažna literatura zna svaki ljubitelj knjige, ali ova metoda liječenja kod nas još uvijek nije naišla na širu primjenu. U Hrvatskoj još uvijek nema profesionalnih poetskih terapeuta, no i to bi se moglo promijeniti.

Na radionici biblioterapije sudjelovalo je tridesetak osoba, i to djelatnici Gradske knjižnice Zadar, knjižničari osnovnih i srednjih škola Zadarske županije, te voditelji klubova čitatelja kojih u Zadru ima čak šest.

Nakon uvodnog dijela u kojem su se sudionici upoznali s osnovnim pojmovima u biblioterapiji i poetskoj terapiji, pristupili su maloj vježbi kroz obradu odabranih ulomaka iz bestselera Ivane Simić Bodrožić - 'Hotel Zagorje'. Bilo je zanimljivo čuti toliko različitih mišljenja i reakcija koje je tekst pobudio u sudionicima, od onih klasičnih pitanja o autobiografskim elementima u prozi, pa sve do pitanja o autentičnosti autoričine iskrenosti.

Studentsko savjetovalište Sveučilišta u Zadru i Gradska knjižnica bit će partneri u projektu koji bi trebao anketom doći do stvaranje jedne baze podataka o literaturi čija bi primjena imala biblioterapijsku vrijednost. Kako kaže Bašić, svaka knjiga, pa i ona koja se najmanje posuđuje u knjižnici, može biti skriveno blago.