Posebno su zanimljivi dijelovi o Vlahi Bukovcu, prikaz triju žena slikarica s kraja 19. stoljeća, popis svih zlatara i zlatarskih djela

Nakon četvrt stoljeća od objavljivanja trećeg dijela najvećeg izdavačkog pothvata u Zadru, nastavka edicije Prošlost Zadra, u Matici hrvatskoj promoviran je četvrti nastavak koji obrađuje razdoblje od 1797. do 1918. godine, odnosno Zadar za austrijske uprave, piše slobodnadalmacija.hr

Riječ je o razdoblju u kojem je Zadar ne samo pratio europska zbivanja nego umnogome prednjačio, u kojem su događaji u Zadru imali odraz na Dalmaciju i Hrvatsku.

Pregled povijesnih događaja napisao je dr. Šime Peričić, a kako je na promociji istaknuo dr. Marijan Diklić malo je neobično da je taj tekst dovršen prije punih 20 godina, pa se u njemu nisu našli rezultati nekih novijih istraživanja. Zadar je u velikom dijelu tog razdoblja bio glavno uporište autonomaštva Dalmacije, ali su iz Zadra krenuli i zahtjevi za priključenje matici hrvatskoj.

Studija Dr. Marije Stagličić posvećena je urbanističkom razvoju Zadra, za današnje čitatelje posebno su zanimljivi detalji o načinu na koji je stari dio grada postao poluotok. Dr. Antun Travirka, koji je zadnjih godina očito preuzeo posao uređivanja knjige od glavnog urednika dr. Šime Batovića, posebno detaljno govori o likovnoj kulturi Zadra za austrijske vlasti kada je Zadar bio glavni grad austrijske kraljevine Dalmacije.

Posebno su zanimljivi dijelovi o razlozima neuspjelog boravka i rada Vlahe Bukovca u Zadru, prikaz triju žena slikarica s kraja 19. stoljeća, popis svih zlatara i zlatarskih djela.

SD/eZd