Kneževoj palači stiglo je veliko priznanje - projekt privremenog uređenja za koji su zaslužni zadarski arhitekti dobitnik je nagrade "Bernardo Bernardi"

Kneževa palača koja je dugi niz godina oplemenjivala kulturni život grada Zadra kroz svoje višestruke funkcije kao Gradska knjižnica, Glazbena-baletna škola i koncertna dvorana, u ratu je, nažalost, pretrpjela velika oštećenja, koja su sanirana do 2002.

Godine 2011. Narodni muzej Zadar, uz potporu Grada Zadra, pokrenuo je akciju privremenog osposobljavanja nekoliko dvorana Kneževe palače u izložbene svrhe. Radi se o arhitektonskoj instalaciji Ive Letilović i Igora Pedišića koja izgleda poput ''krletki" koje grade prostor unutar prostora pogodan za izlaganje. Izložbeni pontoni su međusobno povezani drvenim pasarelama i tunelima.

Uz izložbene dvorane uređena je i jedna prostorija u kojoj se nalazi Pomorska zbirka, koja bi trebala služiti kao jezgra budućeg Pomorskog muzeja, a cilj Muzeja je i urediti prostorije koje bi služile kao muzejske radionice.

Ubrzo nakon svečanog otvaranja 17. svibnja 2011., Kneževa palača je prepoznata kao jedna od najatraktivnijih gradskih lokacija te je u svojim prostorima ugostila: izložbe, prigodne izložbe za značajne obljetnice, koncerte, kazališne predstave, međunarodni filmski festival, diplomatske i gradske prijeme. Raznovrstan, bogat i zanimljiv program Kneževe palače nije prošao nezamijećen u medijima. HRT 1 je napravio prilog iz Kneževe tijekom Film Forum Zadar festivala te u sklopu svoje emisije More povodom otvaranja Pomorske zbirke, također treba istaknuti da se Kneževa palača našla i u emisiji Dobro jutro Hrvatska i na Vijestima iz kulture.

Lokalne televizije poput Gradske TV su također imale svoje priloge iz Kneževe, dok je Televizija VOX napravila emisiju o povijest Kneževe i Providurove palače u sklopu serijala Iam Erat. Članci o Kneževoj palači izašli su u skoro svim lokalnim, regionalnim, nacionalnim tiskovinama i internet portalima.

U sedam mjeseci od otvaranja Kneževe palače u njoj je priređeno tridesetak manifestacija, a posjetilo ju je oko 5000 posjetitelja od čega polovica stranih gostiju.

Kneževa palača dobila je još jedno vrijedno priznanje. Našla se u konkurenciji za nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata, a među nominiranima su se našle i privremene izložbene dvorane unutar Kneževe palače. U kategoriji najuspješnijeg ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2011. godini za nagradu "Bernardo Bernardi", između ostalih kandidata, nominirani su Iva Letilović i Igor Pedišić za arhitektonsko rješenje: Privremene izložbene dvorane - Kneževa palača - Poljana Šime Budinića, Zadar.

''Posebno sam ponosna što su se naše privremene izložbene dvorane našle uz bok Laubi. Naime, u istoj kategoriji nominiran je još jedan izložbeni prostor - Lauba, privatni izložbeni prostor suvremene umjetnosti kolekcionara Tomislava Klička, koji je poput našeg niknuo u povijesnoj građevini. Dok su naše dvorane našle mjesto unutar Kneževe palače, izložbeni prostor T. Klička smješten je u negdašnju austro-ugarsku jahaonu. No za razliku od Laube iza koje stoje ozbiljna financijska sredstva, naš projekt je nastao isključivo pozitivnim elanom Grada Zadra, Narodnog muzeja Zadar i arhitekata, uz svesrdnu donatorsku pomoć domaćih građevinskih tvrtki''.

Igor Pedišić izrazio je veliko zadovoljstvo nagradom jer je pristigla od strane struke. ''Ovaj je projekt krenuo iz velikog entuzijazma svih sudionika. Prepoznat je kao pomak u arhitekturi i shvaćanju izložbenih prostora'', poručio je Pedišić.

Zahvaljujući pozitivnoj sinergiji svih koji su se uključili u projekt, Zadar je danas bogatiji za iznimno izložbeno mjesto. Peroš je također najavila kako je u tijeku izrada projektne dokumentacije za projekt Baštinskog centra koji bi na gotovo 8 tisuća metara kvadratnih objednio sve muzejske odjele. Priča o Kneževoj palači tek počinje, zaključila je Peroš.