Predavači su bili dr. sc. Dario Vujević i Mate Parica s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru

Hrvatsko geografsko društvo Zadar jučer je u Multimedijalnoj dvorani na Novom kampusu Sveučilišta u Zadru održalo predavanje pod nazivom Arheološka otkrića u spilji Vlakno. Predavači su bili dr. sc. Dario Vujević i Mate Parica s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Ovo je predavanje bilo namijenjeno ne samo stručnjacima i studentima arheologije, nego i ostalim studentima kao i svim znatiželjnicima, koji žele nešto više saznati o tematici. Ovo je, kako je rekao Mate Parica, bila vrsta popularno znanstvenog predavanje u kojima se daje osnovne informacije o lokalitetu istraživanja, bez suvišnih opterećivanja i nerazumljivih, stručnih riječi riječi. Primarna ideja ovog, i narednih, predavanja je da populariziraju struku, pokažu na koji način se izvode arheološki radovi te kakvi su pomaci u istima.

Tako su kroz jučerašnje predavanje predstavljena najnovija istraživanja spilje Vlakno na Dugom otoku i dosadašnji rezultati. Na prvi pogled mala pećina već se, po do sad pronađenim nalazima, svrstala među najvažnija nalazišta gornjeg paleolitika i mezolitika na istočnoj obali Jadrana. Do kraja 2011. godine u spilji je provedeno 5 arheoloških kampanja u kojima je dosegnuta dubina od 5 m, a kulturni slojevi mogu se pratiti do 19 500 godina starosti.

Posebnu pažnju znanstvene i šire javnosti privukao je kostur jednog od stanovnika spilje popularno nazvan „Šime". Nalaz je značajan zbog činjenice da su po prvi put otkriveni cjeloviti ostatci osobe koja je nastanjivala spilju. Položen u blizini vatrišta, „Šime" je ležao u ispruženom položaju gotovo cjelovit. Dobiveni datum pokazuje da je riječ o razdoblju prije 11.000 godina.

Dario i Mate ponovno su istaknuli ogromnu znanstvenu vrijednost ovog nalaza. „U Dalmaciji za sada nismo pronašli ljudske ostatke iz ovog razdoblja. Iako smo do sada nailazili na mnoštvo razbacanih, fragmentiranih kostura (Brač i Korčula), daljnja su nam istraživanja pokazala kako su ti nalazi 2 do 3 tisuće godina mlađi od kostura iz Vlakna. Samim time je nalaz s Dugog otoka službeno postao najstariji poznati Dalmatinac", rekli su predavači.

„Šime je poseban zato što je za sada jedini predstavnik svog vremena, jedan je od najbolje sačuvanih i trenutno najstarijih nalaza takve vrste u Dalmaciji. Sve to zajedno nam pruža mogućnosti za bezbroj analiza kod kojih se već jedan dio provodi, a na drugi dio ćemo trebati počekati jer su to dugotrajni procesi. Ali, sve nas to uvelike veseli jer će nam dati brojne odgovore na pitanja o životu, kretanjima, navikama tadašnjih ljudi pa sve do njihove ishrane i bolesti koje su tada bile zastupljene", kaže nam Dario Vujević.

„Šime pripada zajednicama koje su se konstantno selile i to duž jako širokog prostora.Zajednice kojima pripada Šime nisu cijelo vrijeme boravile u pećinama, već su živjele nomadskim životom, konstantno se seleći iz jednog naselja u drugo, pa nam informacije vezane za njegovo konkretno porijeklo, rodni lokalitet i sl. još uvijek nisu posve poznate. Ali zato smo saznali nešto više o njegovim antropološkim karakteristikama: da je bio visok otprilike 170 cm, star 40 godina, da je bio izrazito zdrava osoba, nije imao nikakve bolesti ili traume.

 

Dosta se toga poklopilo s našim saznanjima o tom vremenu, ljudima i njihovom načinu života. Iako se čini da je umro mlad, ta dob u njihovo vrijeme nije bilo niti kasno niti rano vrijeme. Npr., zajednice koje su živjele u vremenu nakon, u neolitiku, živjele su u prosjeku čak i kraće. Tako da je, po našim dosadašnjim saznanjima, Šime vodio dosta kvalitetan život", rekao je Dario.

Osim posebnog osvrta na posljednja saznanja o Šimi, Dario i Mate su kroz predavanje zapravo napravili jedan cijeli presjek njihovog istraživanja, od kada je pećina otkrivena, kako je to tada izgledalo, kako je izgledao tijek istraživanja, što sve pronalazilo. Ovo je prvo u nizu predavanja o istraživanjima u pećini Vlakno jer su, kažu dečki, i sama istraživanja tek na početku. Cilj im je, nadalje, popularizirati znanost arheologije, da ljudi steknu uvid u njihov posao i da se bolje upoznaju sa svojom prošlošću koja im je, kako je dokazala pećina Vlakno, pred očima a da toga nisu niti svjesni.

Arheologija u Hrvatskoj?

Dario kaže kako interesa za ovu znanost u Hrvatskoj ne manjka. „Svake godine ispunimo kvotu upisa, ali problem nastaje kasnije, nakon završenog studija jer mladi arheolozi nemaju velike perspektive, malo je posla. No, to je trenutno opće stanje u državi tako da se arheologija po tom pitanju ništa posebno ne ističe, kaže on.

„Što se tiče arheologije kao znanosti u Hrvatskoj, ona je na vrlo visokoj razini. Naši arheolozi su znanstvenici svjetske klase i imena, poznati su i traženi u cijelome svijetu. Tako da smo, bez lažne skromnosti, u samom vrhu i ne zaostajemo za nikim. A nalaza, hvala Bogu, uvijek ima i uvijek će ih biti i to je, zapravo, naše pravo bogatstvo", rekao je Dario na kraju našeg razgovora.