Jučer je u organizaciji zadarskog Sveučilišta i Odjela za povijest umjetnosti u Svečanoj dvorani Sveučilišta održano predavanje pod nazivom ''Armenia Sacra", koje je izlagao državni konzervator Miljenko Domijan.

Uvodnu riječ imao je prof.dr.sc. Pavao Pavuša Vežić, pročelnik Odjela za povijest umjetnosti, koji je u kratkim crtama opisao životni put autora.

Tema predavanja bila je kulturna baština Armenije, male države smještene na južnom Kavkazu, koja graniči s Turskom, Gruzijom, Azerbajdžanom i Iranom.

Po položaju se može zaključiti da je Armenija imala tešku povijest kao kršćanska zemlja, koja je ujedno bila i dio bivšeg SSSR-a.

''Armenija je imala iznimno tešku povijest. Između ostalog, valja istaknuti Armenski genocid, u kojem su Turci u razdoblju od 1895. do 1923. godine, zbog vjerskih razloga i pomaganja kršćanskih Armenaca carskoj Rusiji tijekom Prvog svjetskog rata, izvršili pokolj nad milijun i nekoliko stotina tisuća Armenaca. Od samog naseljavanja Armenije prije tri tisuće godina, i vladavine Tigrana Velikog 70.-e godine pr.Kr., danas je ostalo tek deset posto teritorija od velike Armenije. Unatoč tome, kod žitelja se osjeća punoća života i njihova, pjesnički rečeno, gruba nježnost. Sama država može se pohvaliti s čak 30 000 registriranih kulturnih spomenika, a neke od njih ću vam prikazati tijekom predavanja", rekao je Domijan.

Ostatak predavanja bio je rezerviran za listanje fotografija, koje su prikazivale bogato nasljeđe Armenije. Prisutni su imali priliku vidjeti armensku sakralnu arhitekturu, čije su tipološke osobitosti uglavnom jednostavne dvoranske, trobrodne bazilike, bazilike s kupolom, slobodni križ, te katedrale.

Od jedinstvenih građevina treba istaknuti Ashtarak-Karmravor, Bogorodičnu crkvu iz 7. stoljeća, zatim Mastaru, crkvu Svetog Ivana Krstitelja također iz 7. stoljeća, te ostatke katedrale i palače Katholikosa Zvartnots (643.-652.).