U sklopu Dana kršćanske kulture, koji se po prvi puta održavaju ove godine i u Zadru, u petak, 30. ožujka 2012., u crkvi sv. Frane u Zadru, održan je koncert tradicionalnih glagoljaških napjeva Velikoga tjedna Zadarskog kraja zajedno s čakavskom pasionskom poezijom.

U prepunoj crkvi sv. Frane, u jedinstvenom pasionskom ugođaju uoči početka Velikoga tjedna, sudjelovali su pučki crkveni pjevači iz pet župa Zadarske nadbiskupije te  Katedralni zbor sv. Stošije.

Djeca iz župe Kali započela su koncert s čegrtaljkama ("krčala") i pozivanjem: "Ljudi, žene, hod'te na Službu u crikvu...", kako se nekada a i danas u Velikom tjednu poziva na službu Božju kada zvona utihnu.

"Horišti" tj. muški pjevači iz župe sv. Marije u Salima (Dugi otok) izveli su frgament Muke, pjevano čitanje sv. Augustina o psalmima (nekadašnja Jutrenja Velikoga petka) te "Puče moj" po starom napjevu koji se pjeva u procesiji Velikoga petka. Pjevači iz župe Sv. Petra i Pavla u Velom Ižu (otok Iž) pjevali su poziv "Evo drvo križa...dođite, da mu se poklonimo" iz obreda otkrivanja križa na Veliki petak, zatim "Gospin plač" (paraliturigijski epski prepjev muke iz pjesmarice fra Tome Babića, 18. st.), te "Puče moj". Pjevači župe Sv. Lovre iz Kali (otok Ugljan) nastupili su s napjevima "Ja se kajem", "Gospin plač" i "Puče moj", a pjevači KUD-a Radovin (župa Gospe od Zdravlja iz Radovina) u tradicijskim nošnjama pjevali su dvije postaje pobožnosti Križnog puta sa stihovima "Stala plačuć".

Nastupio je i Ante Paro iz župe Sv. Marije u Pagu, najstariji pučki crkveni pjevač na području Zadarske nadbiskupije (91 godina) otpjevavši na tradicionalnom paškom napjevu poslanicu Velikoga četvrtka. Na kraju je Katedralni zbor sv. Stošije u Zadru izveo "Evo drvo križa" i "Versi Božjeg Tila", koje je skladao zborovođa Žan Morović na temelju tradicijskog glagoljaškog pjevanja ovoga kraja, te tradicionalni zadarski "Puče moj".

Nastup svake skupine odvijao se dijelom i u hodu kroz crkvu te u pratnji križa i upaljenih "ferala", čime se na dojmljiv način uprizorilo obrede Velikoga petka i noćne procesije koja je toliko omiljena u našim primorskim krajevima. Drevne, melankolične i potresne glagoljaške napjeve pratili su i stihovi više čakavskih pjesnika sa zadarskih otoka (Slavka Perovića iz Kali, Slavka Govorčina iz Malog Iža, Ante Mihića iz Sali i Zvonimira Sutlovića iz Velog Iža) u kojima su opisani doživljaji Velikog tjedna, Muke, Kristove patnje na križu...

Stihove su interpretirali Danijela Hermans, Edita Govorčin-Ćurko, Ante Mihić i Tomislav Končurat. Opis Velikoga petka svoga djetinjstva iz Žmana na Dugom otoku izrekla je Marija Ramov. Voditelj koncerta i koordinator Dana kršćanske kulture u Zadru, etnolog Livio Marijan, progovorio je o vrijednosti starohrvatske glagoljaške tradicije, o starini, slojevitosti i bogatstvu napjeva, a posebno o ekspresivnosti i dubokoj ukorijenjenosti obreda i običaja Velikoga tjedna u kulturu naših primorskih krajeva.

"Starohrvatsko (glagoljaško) pučko crkveno pjevanje jedinstveno je crkveno pjevanje u svijetu, nastalo iz jeidnstvene povlastice u Hrvata na Jadranu da se, kao nijedan drugi narod u Katoličkoj Crkvi, u rimskom obredu služe staroslavenskim i starohrvatskim jezikom. To je stvorilo i poseban kulturni fenomen - glagoljaško pjevanje, koje je obilježeno folklorom svakoga pojedinoga kraja" kazao je Marijan.

Bogatstvo obreda Velikoga tjedna na poseban je način ukorijenjeno u narode Mediterana (Sicilija, Sardinija, južna Italija, Španjolska, Grčka, mediteranska Hrvatska) gdje je na temu Kristove muke nastala čitava jedna "pasionska" kulturna baština, izražena kroz visoku ali i pučku umjetnost (glazba, slikarstvo, pjesništvo), folklor i običaje.

"To nije mrtva već živa tradicija koja se i danas razvija jer uvijek iznova potiče na stvaranje, o čemu svjedoče i današnji čakavski pjesnici ali i novoskladani napjevi koji su prožeti ovom tradicijskom, glagoljaškom crtom" rekao je Marijan. Koncert je zaključio zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, izrazivši svoje divljenje tolikim vjersko-kulturnim bogatstvom.

"Nismo ni svjesni koliko bogatstvo imamo i koju smo privilegiju kao narod uživali da smo mogli slaviti Boga na svom narodnom jeziku, i gotovo u svakom mjestu na svoj način Bogu pjevati", rekao je nadbiskup Puljić. Slikovni i audio zapis čitavog koncerta nalazi se na web stranici: www.ofm-sv-jeronim.hr.