Zadarska publika tako je sinoć imala priliku posvjedočiti rijetkom povijesnom trenutku u kojem je Jesionka ponovno pomaknuo granice između znanosti i umjetnosti

U sklopu projekta Dolazak u baštinu u organizaciji Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru te u suradnji s Arheološkim muzejom i Muzejom antičkog stakla u Zadru, sinoć je u Crkvi Sv. Donata održano otvorenje izložbe "Ancient cinema".

Riječ je o projektu koji je uspješno nastavio tradiciju kvalitetnih samostalnih izložbi suvremenih hrvatskih i svjetskih umjetnika u Sv. Donatu, a njegov ponosni „vlasnik" i autor je Henry Jesionka.

Inače Kanađanin, danas živi i radi u Americi i Europi. Nagrađivan je profesor filmske i vizualne umjetnosti te multidisciplinarni umjetnik koji je kao svoj prostor umjetničkog izražavanja pronašao u medijima filma, videa, instalacije i performance-a.

Od 15. lipnja do 15. srpnja 2012. Zadrani će u Sv. Donatu moći vidjeti posljednju preokupaciju Henryja Jesionke jednostavnog naziva Ancient Cinema. Radi se o reizgradnji antičkog rimskog filmskog projektora koji projicira prve antičke filmove

"Ancient Cinema" Henryja Jesionke predstavlja intrigantan dokaz neobičnog arheološkog otkrića u Zadru koji nas vraća čak 2 tisuće godina unatrag, u same početke filma. Kolekcija metalnih i staklenih pločica koje sačinjavaju glavninu antičkog otkrića najvjerojatnije su ostaci grčko-rimskog filmskog projektora iz 1. stoljeća poslije Krista, tvrdi autor.

Kako je sve krenulo?

Jesionka, kanadski umjetnik koji trenutno živi u Grazu (Austrija), u proljeće 2011. je odlučio posjetiti buvljak u Zadru koji se održavao ispred Sv. Donata gdje je zapazio neobičan metalni predmet u vrlo lošem stanju. Potpuno zahrđao, predmet je imao plosnatu površinu koja se prema rubu sužavala i dva nasuprot postavljena vertikalna elementa od kojih je jedan imao urez odnosno pukotinu na svojoj površini.

Prodavač na buvljaku nije mu znao reći što taj predmet predstavlja, ali ga je zato uputio na mjesto njegovog pronalaska - u ninsku lagunu.
Tamo je pronašao cijeli niz predmeta koji su u konačnici dokazali njegovu teoriju: novčiće, dijelove glinene lampe te škrinju ručno oslikanih staklenih pločica. Jedan od pronađenih novčića, kao i dijelovi lampe te škrinja, na sebi imaju znak sunca okruženog kvadratima, što upućuje na antički kult štovanja sunca.

Jesionka se zapitao kako su svi ti predmeti povezani. Je li brončani predmet dio antičkog filmskog projektora? Je li glinena lampa bila izvor svjetlosti? Jesu li ovi predmeti korišteni u antičkom rimskom kultu štovanja sunca?,... Jesionka je imao više pitanja no odgovora što ga je i motiviralo da krene u reizgradnju i rekonstrukciju grčko-rimskog filmskog projektora.

Nevjerojatno otkriće

Pažljivo je sakupio nekolicinu pronađenih staklenih pločica i usporedio ih. Na sebi su imali nevjerojatno slične crteže Rimljanke koja izlijeva vodu iz amfore. Pošto su bili ručno nacrtani, svaki je crtež imao sitne, jedva uočljive razlike. Jesu li one zapravo uzastopni niz pločica, pitao se Jesionka? Čine li one seriju crteža koje zajedno daju animaciju?

Kako bi dobio odgovore na pitanja, Jesionka je napravio replike tih crteža i potom ih pregledao pravilnim redoslijedom. Na njegovo veliko iznenađenje pokazalo se da one zaista jesu animacija, a sitne razlike na crtežima zapravo su tamo s razlogom i čine pokret! Kako bi dokazao još jednu od svojih pretpostavki, Jesionka je umetnuo jednu od staklenih replika u pukotinu brončanog predmeta kojeg je kupio na buvljaku kako bi se uvjerio odgovaraju li si međusobno. Pločica je savršeno „sjela" u ležaj!

I Rimljani su imali svoj "projektor"!

Model Jesionkovog antičkog filmskog projektora je uspio i ono što je sinoć premijerno predstavio zadarskoj publici u crkvi Sv. Donata može zaista biti prvo prikazivanje filmova u povijesti svijeta. Osim oslikanih staklenih prizora, Jesionka je izložio i komponente samog projektora kao dokaz optičke i mehaničke vjerodostojnosti, a prikazan je i dokumentarni film o otkriću artefakata koji potkrepljuju ovo zaista nevjerojatno i hvalevrijedno otkriće.

Zadarska publika tako je sinoć imala priliku posvjedočiti rijetkom povijesnom trenutku u kojem je Jesionka ponovno pomaknuo granice između znanosti i umjetnosti. Zadar je i ovoga puta kanadskom umjetniku poslužio kao nepresušna inspiracija i značajan poticaj za njegov umjetnički rad koji nas svaki puta sve više oduševi i pokaže kako je svaki kutak Zadra i njegove okolice spomenik povijesti i čuva tajne koje još uvijek čekaju biti otkrivene i ispričane...