Multimedijalno scensko djelo „Tri Marije hoěhu" tematizira srednjovjekovni motiv putovanja koje se odvija od postaje do postaje

Glagoljaštvo je zasiguno najosebujniji segment u povijesti hrvatske kulture, a Jedan od prvih najsnažnijih glagoljskih središta bio je upravo Zadar i njegova okolica. Zadarski je kraj bio živi centar i pravi „rasadnik" glagoljske pismenosti.

Kako bi svoje sugrađane i njhove goste ponovno podsjetio na tu bogatu i vrijednu zadarsku glagoljsku baštinu koja zaslužuje da je se njeguje i „oživljava", Zadarski plesni ansambl je sinoć u crkvi Sv. Donata izveo svoju novu predstavu pod nazivom "Tri Marije hoěhu". Osim jučer, predstava će se održati i danas i sutra u 22 sata također u mističnom prostoru prekrasne, stare crkve.

Jedna od varijanti ovog projekta prošle je godine izvedena na manifestaciji „Zadar snova" kada se, na vrlo ugodno iznenađenje umjetničke voditeljice ZPA Sanje Petrovski, pokazao kao vrlo uspješan spoj suvremene umjetnosti i tradicionalne hrvatske kulturne baštine. S obzirom da je projekt pokazao kako može još puno više te da sam po sebi pruža još mnogo prostora za doradu i scensko obogaćivanje, Petrovski ga je odlučila prezentirati kao multimedijalnu predstavu suvremenog plesnog izričaja.

Prožimanje likovnosti, figurativne, geometrijske i apstraktne s kurzivnom glagoljicom te oslikavanje svega kroz pokret suvremenog plesa u ovom je prostoru doživjelo sve ono čemu je oduvijek težilo

Podsjećamo, multimedijalno scensko djelo „Tri Marije hoěhu" tematizira srednjovjekovni motiv putovanja koje se odvija od postaje do postaje, a oslanja se na kratku pjesmu istoimenog naslova, zabilježenu početkom 16. stoljeća na zadarskom području. Srednjovjekovna pjesma „Tri Marije hoěhu" nalazi se u Tkonskom zborniku pronađenom u samostanu Čokovac na otoku Pašmanu.

„Zadar je, kao što se zna, veliko glagoljaško središte i ta tradicija koja u Zadru postoji već nekoliko stoljeća na neki način proizlazi i iz našeg suvremenog plesa. Ideja nam je bila spojiti segment povijesti, suvremenog plesa, pokreta i kostima koji, svaki na svoj način, predstavljaju motive glagoljice. Taj spoj je neobičan, pomalo mističan i u prostoru crkve Svetog Donata djeluje apsolutno savršeno. Ta je predstava rađena isključivo za Donat i njegov se prostor scenske igre može iskoristiti u mnoštvo varijanti. Za svaki naredni prostor, potrebna je drugačija montaža", kazala je umjetnička voditeljica ZPA i autorica predstave, Sanja Petrovski.