Većina fotografija bit će izložena na panoima, a nastale su između dva svjetska rata

Mate Ujević i Tin Ujević zajedno na fotografiji - bit će to jedna od fotografija izložena u stacionaru Gradske knjižnice Zadar, gdje će se u subotu, 7. srpnja, otvoriti izložba fotografija Mate Ujevića, našeg poznatog pjesnika i enciklopedista.

Kćer Matije Ujevića, Ivana, kazala nam je kako je veza sa Silbom njihove obitelji višestruka. Njezina je baka podrijetlom sa Silbe, a emotivno su vezani za ovaj otok s obzirom da su tamo provodili svako ljeto. ''Moj je otac bio zaljubljen u Silbu, pisao je o njoj, kupio je i jednu staru tvornicu, a ja bih se, kada bih mogla, odmah preselila na Silbu'', kaže nam Ivana.

Većina fotografija bit će izložena na panoima, a nastale su između dva svjetska rata.

Zanimljiva je priča o slici na kojoj su ''dva Ujevića'' u društvu jednog liječnika i profesora. Ta je slika pronađena u Bosni i Hercegovini, a tamo je po svemu sudeći završila kada je detektiv koji je slijedio Ujevića nakon što je protjheran iz Beograda ostao živjeti u BiH.

Umjetnička ''crta'' u obitelji Ujević prenesena je i na drugu kćer, Mariju, koja je postala poznata kiparica.

Mate Ujević rođen je 13. srpnja 1901. godine u Krivodolu kod Imotskog 1941. godine imenovan je ravnateljem Hrvatskog izdavalačkoga bibliografskoga zavoda, gdje radi do svibnja 1945. na poznatoj Hrvatskoj enciklopediji, čijih je 5 svezaka izašlo do 1945. godine. 1950. godine pozvan je u Leksikografski zavod za zamjenika direktora Miroslava Krleže, gdje radi do mirovine 1965. godine. Umro je u Zagrebu 7. siječnja 1967. godine. 1994. godine posmrtno je proglašen pravednikom među narodima u Memorijalnom muzeju Jad Vašem u Izraelu.

Pisao je pjesme, novele, feljtone, putopise, kritike, komentare te prikaze djela domaćih i stranih autora. Objavio je autobiografski roman Mladost Tome Ivića 1928. godine. 1931. godine izdao je pregled književnosti Hrvatska književnost, te 1934. studiju Gradišćanski Hrvati.

Godine 1950. Miroslav Krleža, osnivač i direktor Jugoslavenskog leksikografskog zavoda pozvao je Matu Ujevića, uprkos različitih svjetonazora, da mu bude pomoćnik vjerujući njegovom znanju i stručnosti u enciklopedistici i leksikografiji. Prva je enciklopedija koja izlazi nakon osnivanja Leksikografskog zavoda, Pomorska je enciklopedija (1954.) kojoj je glavni urednik Mate Ujević.