Kultura

52. Glazbene večeri u Sv. Donatu

Višejezična srednjovjekovna legenda oduševila zadarsku publiku

Višejezična srednjovjekovna legenda oduševila zadarsku publiku

Za jučerašnju izvedbu "Barlaam & Jozafat" tražili su se karta i mjesto više

Sinoć je u crkvi Sv. Donata održan i drugi koncert ovogodišnjih 52. Glazbenih večeri. Program se nastavio koncertom zadarske muzikologinje i pjevačice Katarine Livljanić i ansambla Dialogos koji je zadarsku publiku upoznao s jednom od najpopularnijih srednjovjekovnih legendi porijeklom iz daleke Indije, "Barlaam & Jozafat".

Kada su ovako velike imena u pitanju i produkcija koja je već nebrojeno puta obišla svjetski poznate festivale rane glazbe, i velebni prostor crkve Sv. Donata postaje tijesan i traži se karta više. Prostor crkve bio je popunjen do posljednjeg mjesta što dovoljno govori o osviještenosti publike o spomenutom repertoaru i želji da se iskustvo uživanja u neobičnim glazbenim kulturama i tradicijama još više produbi.

Među publikom se, osim Zadrana i Zadranki, moglo čuti i iznenađujuće velik broj stranaca koji su svojim prisustvom došli podržati ansambl i uživati u koncertu jednog od najvrsnijih ansambala nove generacije za srednjovjekovnu glazbu. 

Program je bio podijeljen na 6 dijelova:

Jozafatovo rođenje i mladost - Era in quel tempo d'India signore

Smrt - Quinsainne apries, Hélinand de Froidmont + Vers de la mort (ulomak), Molt est dolans li fils le roi

Barlaam - Nempe senex quidam, vir sanctus nomine Barlaam, I poyde Barlaam na urata od Palaca

Prispodobe - E si tu aguessas huelhs esperitals (Prispodoba o slavuju), Ivironski zazivi (instrumental), Brdo Athos, Varlaam ze glagola (Prispodoba o jednorogu)

Jozafatovo krštenje - Le fils le roi li respondi

Srdžba bogova - I chada chragl bise razumi, Tafta un panta os ikusen o vasilefs, Ivirosnki zazivi (instrumental), Ke fol sont li Egyptiien

Jedna od najpopularnijih srednjovjekovnih legendi, nevjerojatna priča o Jozafatu i njegovu učitelju Barlaamu, porijeklom iz Indije (3.-4. st.), bila je inspiracijom za ovaj koncertni programOva gotovo nadrealistična priča po svoj je prilici kristijanizirana verzija Budina života. Priča počinje kada kralj Avenir proganja kršćane. Budući da su mu astrolozi prorekli da će njegov vlastiti sin Jozafat jednog dana postati kršćaninom, Avenir odlučuje izolirati mladog princa, tako da nema nikakva dodira s ljudskim patnjama (i zatvara ga u umjetni svijet, kao u kakvom današnjem reality showu). Unatoč odvojenosti od stvarnog svijeta, Jozafat upoznaje pustinjaka Barlaama te se obraća i postaje kršćaninom, sve to u seriji pitoresknih i neobičnih susreta, inicijacija i učenja.

Priča o Barlaamu i Jozafatu bila je vrlo proširena u srednjem vijeku

Priča se pojavljuje u mnogim rukopisnim izvorima, čak i u kompilacijama svetačkih života, poput poznate Zlatne legende iz 13. stoljeća. Legenda je postala tako popularna da su Barlaam i Jozafat doživjeli i status svetaca, iako nema dokaza o njihovu postojanju. Njihov je kult preživio i do 20. stoljeća u kojem se njihov blagdan ukida iz svetačkog kalendara Katoličke crkve ali ne i iz pučke pobožnosti.

 "Poliglotski" izbor za izvedbu legende dao je konačni rezultat

Stvaranje ovoga programa zahtijevalo je nekoliko slojeva istraživanja. Bilo je potrebno pročitati legendu na više jezika, izabrati odlomke koji će stvoriti jedinstvenu nit u programu (jer bi izvedba potpune legende vjerojatno potrajala cijeli dan!) te naposljetku stvoriti finalnu verziju te «višejezične ispjevane priče». «Poliglotski» izbor za izvedbu legende daje konačni rezultat koji srednjovjekovna publika nikada nije mogla čuti, jednostavno zato što je nemoguće zamisliti srednjovjekovnu publiku koja bi razumjela sedam različitih jezika iz literarnih izvora koji k tome potječu iz različitih razdoblja te prenose različite kronološke slojeve u razvoju svakoga od izabranih jezika!

Pisani izvori svjedoče o široko rasprostranjenoj priči o Barlaamu i Jozafatu. Neki od izvora su srednjovjekovni rukopisi a neki kasnije tiskovine te tako svjedoče o različitim lingvističkim slojevima u povijesti svakog od izabranih jezika. Budući da je priča preživjela i u usmenoj predaji, pisane verzije nisu nužno prilagođene dobu u kojemu se legenda prvi put pojavila u nekoj zemlji. Neke verzije su u stihu, a neke u prozi, to je i razlog različitih glazbenih rekonstrukcija svakog odlomka.

Rad na glazbenoj rekonstrukciji bio je usmjeren glazbenim izvorima najsrodnijim tekstualnim odlomcima legende (koja je preživjela bez glazbene podloge). Katarina Livljanić u rekonstrukciji se za prozne odlomke koristila melodijskim formulama iz deklamativno-narativnih pjevanja svetačkih života (korištenih u svakoj od tradicija iz kojih je  birala književne odlomke). Glazbene rekonstrukcije odlomaka u stihu dolaze također iz srodnih glazbenih odlomaka. Upravo opsesivna repetitivna snaga nekih ulomaka iznenađujuća je za današnju publiku - tako se riječ „hui" (danas) ponavlja u beskraj u sceni Jozafatova krštenja, dok nas riječ „mort" (smrt) preplavljuje kada Jozafat otkriva čovjekovu neizbježnu smrtnost.

Navedena remek djela srednjovjekovne književnosti pridonose atmosferi u programu koja raste poput pulsirajućeg šamanskog bubnja i vodi nas u iskustvo u kojemu se različiti jezici i glazbene kulture susreću u iznenađujućem pejzažu srednjovjekovne Europe (poput kakvog glazbenog babilonskog tornja). Mostovi među jezicima odražavaju na taj način jedan drugi most, onaj među kulturama, koji je i nadahnuo stvaranje ove začuđujuće legende, naglasila je Katarina Livljanić.

Ansambl Dialogos (ukratko)

Članovi:

Katarina Livljanić, glas, umjetnička voditeljica
Albrecht Maurer, viela, rebek
Norbert Rodenkirchen, poprečne flaute, harfa
Glazbena rekonstrukcija i izbor teksta: Katarina Livljanić
Instrumentalna rekonstrukcija: Norbert Rodenkirchen i Albrecht Maurer

Od osnutka 1997., Dialogos - vokalni ansambl koji je osnovala i vodi Katarina Livljanić - razvio se u jedan od najvrsnijih ansambala nove generacije za srednjovjekovnu glazbu. Projekti ansambla povezuju nova muzikološka istraživanja s inovativnim interpretacijama, kazališnu dimenziju i izraženu muzikalnost. Od početka djelovanja, kritika je hvalila Dialogos, u novinama kao što su Le Monde, Le Figaro, Diapason, New York Times i dr. Ansambl je nastupao u mnogim europskim zemljama na svim važnijim festivalima rane glazbe u Europi, SAD-u, Kanadi, Sjevernoj Africi i Latinskoj Americi, uključujući radijske i televizijske produkcije. Od aktualnih programa ansambla treba istaknuti nagrađivane i svjetski poznate projekte: „Tondalova vizija", „Chant Wars", „Abb Abbas", „Judita", „Dalmatica" i „Barlaam i Jozafat".

(Izdvojeno iz teksta Katarine Livljanić)

Dodavanje novih komentara je onemogućeno.