Riječ je o za sada jedinstvenom nalazištu u Mediteranu, od kojega se očekuje da će dovesti do mnogih novih spoznaja o europskoj i mediteranskoj pomorskoj trgovini

Nakon gotovo četiri desetljeća stanke, Ministarstvo kulture RH podržalo je inicijativu za nastavak podmorskog istraživanja i sveobuhvatne prezentacije brodoloma trgovačkog broda kod otočića Gnalića nedaleko Biograda na moru.

Riječ je o za sada jedinstvenom nalazištu u Mediteranu, od kojega se očekuje da će dovesti do mnogih novih spoznaja o europskoj i mediteranskoj pomorskoj trgovini, te brodogradnji i plovidbi u vrijeme kasne renesanse.

Brodolom kod otočića Gnalića službeno je evidentiran 1967. godine. Zahvaljujući iznimnom trudu Ksenije Radulić, Sofije Petricioli, Ive Petriciolija, Božidara Vilhara i Zdenka Brusića, do 1973. provedeno je pet kraćih zaštitnih akcija prilikom kojih su izvađeni najatraktivniji površinski nalazi, preostali nakon nemilosrdne pljačke nalazišta. Vađenje potonulih predmeta predstavljalo je senzaciju u domaćim i europskim razmjerima, te potaklo osnivanje Zavičajnog muzeja u Biogradu na moru.

Zahtjevno konzerviranje nalaza provedeno je u domaćim i inozemnim konzervatorsko-restauratorskim radionicama. Uz dva velika brodska sidra i osam topova, iz mora su izvađene velike količine predmeta od drveta, tekstila, metala i stakla, te mineralne sirovine i poluproizvodi, podrijetlom iz različitih europskih zemalja.

Usprkos velikoj vrijednosti i atraktivnosti nalazišta, istraživanje nikada nije privedeno kraju, a uz mnoge predmete iz brodskog tereta, na morskom je dnu ostao drveni brodski trup, potpuno neproučen i izložen razornom djelovanju prirodnih sila. Pokušaj ponovnog pokretanja projekta 1996. i 2005. godine bio je kratkoga vijeka; muzejski je postav tijekom vremena zastario; na konzerviranim predmetima vidljivi su jasni tragovi propadanja; velika željezna sidra nepropisno su izložena pred muzejima u Biogradu i Zadru te se na očigled se raspadaju, a administrativna zaštita nalazišta nedovoljna je zapreka neovlaštenom odnošenju preostalih nalaza.

Rezultati istraživačke kampanje 2012. 

U vremenu od 15. lipnja do 15. srpnja 2012. godine međunarodna istraživačka ekipa boravi u Biogradu s ciljem pripreme detaljne dokumentacije postojećega stanja nalazišta i već ranije izvađenih nalaza. Tijekom desetodnevne ronilačke akcije probnim je sondiranjem potvrđeno postojanje velike količine drvene građe koja predstavlja neizmjerno vrijedan izvor informacija o mediteranskoj brodogradnji kasnog renesansnoga doba. Drvena konstrukcija do sada tumačena kao brodska oplata vjerojatno je dio jedne od donjih brodskih paluba, pod kojom se naziru drvene bačve ispunjene čunjastim komadima olovnog bjelila. Iz ostataka broda jasno se izvodi zaključak kako nije riječ o mletačkoj galiji već o trgovačkome brodu zaobljenoga trupa čije će istraživanje ukazati na pravo mjesto njegove izgradnje.

Prva podmorska istraživačka kampanja provedena je u suradnji Sveučilišta u Zadru, američkog Sveučilišta Texas A&M, francuskog instituta CNRS - LSIS Le laboratoire des Sciences de l'Information et des Systèmes, Zavičajnog muzeja u Biogradu na moru i Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, s ciljem procjene stanja nalazišta i izrade strateškog plana njegovog sustavnog istraživanja. Osim toga započelo se s detaljnom procjenom stanja nalaza u muzejskom postavu i čuvaonici građe, te određivanjem prioriteta za konzervatorsku i restauratorsku obradu. Voditelji ovogodišnje podmorske istraživačke kampanje bili su doc. dr. sc. Irena Radić Rossi (Sveučilište u Zadru) i prof. dr. sc. Filipe Castro (Sveučilište Texas A&M), dok se rad u Zavičajnom muzeju odvijao pod vodstvom njegovog ravnatelja Draženka Samardžića i konzervatora Petera Fixa (Sveučilište Texas A&M).

Rezultati arhivskog istraživanja 2012.

 Sedamdesetih godina prošlog stoljeća talijanski je povijesničar Astone Gasparetto, predložio identifikaciju broda s brodom Gagiana koji je isplovi iz Venecije i potonuo u vodama Biograda. Nastavak arhivskog istraživanja, koja u mletačkim arhivima provode Mauro Bondioli i Mariangela Nicolardi, pokazao je kako je riječ o brodu imenom Gagliana Grossa, koji je iz Venecije isplovio krajem listopada 1583. godine i potonuo početkom studenoga. Brod je pripadao obitelji Gagliano, dubrovačkoga podrijetla, čije su se pripadnici nastanili u Veneciji i Peri (Konstantinopolis) te razvili intenzivnu trgovačku djelatnost. Posebnost brodoloma očituje se u činjenici da se na njemu nalazilo 5.000 okruglih brodskih stakala koja je u Veneciji naručio turski Sultan Murat III kako bi obnovio svoj harem koji je nastradao u velikom požaru. Do sada je otkriveno više od stotinu dokumenata koji se mogu povezati s brodolomom, a intenzivno arhivsko istraživanje i dalje je u tijeku.

 Gnalić za budućnost

Projektom GNALIĆ - OGLEDALO RENESANSNE EUROPE planira se gore opisani nastavak i dovršenje interdisciplinarnog istraživanja brodoloma, analiza stanja i konzervatorsko-restauratorska obrada izvađenih predmeta te njihova cjelovita kulturno-povijesna interpretacija. Planira se također detaljna analiza povijesnih izvora u arhivima Zadra i Venecije, kao i cjelovita obrada rukopisa slavnog dubrovačkog pomorca Nikole Sagrojevića Il Carteggiatore, pomorskog priručnika čiji nastanak vremenski odgovara datiranju nalazišta.

Sve nabrojene aktivnosti u funkciji su oblikovanja novog muzejskog postava zasnovanog na interaktivnoj prezentaciji cjeline broda, njegovoga značenja u okviru mediteranskog pomorstva te geografskih i kulturno-povijesnih konteksta iz kojih je potjecao i u koje je putovao raznorodni brodski teret.

S obzirom na sirovine, poluproizvode i gotove proizvode podrijetlom iz raznih europskih zemalja, distribuirane preko Venecije prema Dubrovniku, Konstantinopolisu i drugim važnim mediteranskim lukama, nalazima s broda potonuloga kod otočića Gnalića prikazat će se i objasniti mnogi kulturni i gospodarski aspekti renesansne Europe te ostvariti ideja o održivom korištenju podmorske kulturno-povijesne baštine. Mogućnost jedrenja na tradicijskim brodovima biogradskog prostora predstavljat će dodatnu edukativnu komponentu muzeja, kojom će se posjetiteljima zorno predočiti način plovidbe u vrijeme koje je prethodilo pojavi brodskih motora. Time će se ujedno ostvariti zaštita i očuvanje tradicijskih brodova u vlasništvu lokalnog stanovništva. 

U svrhu transfera znanja o srednjovjekovnom i post-srednjovjekovnom pomorstvu, relevantnim povijesnim i arheološkim izvorima te njihovom istraživanju i zaštiti, tijekom realizacije projekta planira se pokretanje višegodišnjeg međunarodnog seminara u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku te niz radionica u domaćim partnerskim institucijama.