Podnaslov "između utopije i pragmatizma" objašnjava kako je i onda postojao raskorak između političke ideologije i svakodnevne prakse

Rezultat dvogodišnjeg istraživačkog projekta kojeg je pokrenulo Udruženje hrvatskih arhitekata u suradnji s Oris-kućom arhitekture (Zagreb), Muzejom arhitekture i dizajna (Ljubljana), Umjetničkom galerijom Maribor, Društvom arhitekata Beograda i Koalicijom za održivi razvoj (Skopje) jučer je po prvi puta predstavljeno hrvatskoj publici, točnije u Zadru, na 1. katu Kneževe palače.

Važno je istaknuti da je ovo prva i jedina postava ove izložbe u Hrvatskoj. Ona je do sada bila postavljena u Mariboru, u okviru manifestacije Europska prijestolnica kulture 2012., i u Beogradu.

Kustosi postava izložbe u Zadru su Maroje Mrduljaš, Vladimir Kulić, Antun Sevšek (ko-kustos), Branko Franceschi (ko-kustos Zadar)

Projekt izložba naziva "Nedovršene modernizacije: između utopije i pragmatizma" predstavlja arhitektonske projekte i velike urbanističke planove koji su obilježili jugoslavensko-socijalističko razdoblje i usredotočuje se na prekretnice i nedovršene vizije modernizacije gradova za vrijeme socijalizma.

Planiranje grada na izložbi se razmatra kao jedno od temeljnih sredstava socijalističke modernizacije s naglaskom na ulogu koju je u toj proizvodnji imala arhitektura.

„Za vrijeme socijalističke Jugoslavije, modernizacija se jednostrano predstavljala kao svakodnevno kolektivno postignuće koje ima za cilj pokazati napredak radničkog samoupravljanja. Stoga je život u Jugoslaviji bio obilježen megalomanskim, gotovo utopijskim projektima na području industrije, energetike, prometne logistike, urbanizma. Danas se ta socijalistička utopija često percipira kao sinonim za „iskonski grijeh" neprikladnih ekonomskih struktura, ekoloških problema i društvenih sukoba. Projekt pruža pregled karakteristične arhitektonske i urbanističke prakse iz socijalističkog razdoblja u odnosu na društveni kontekst u kojemu su nastale i predstavlja njihov trenutačni izgled i karakter", rekao je prilikom uvodne riječi ko-kustos izložbe, Branko Franceschi.

Franceschi je dodao kako obuhvatom cjelokupnog rada mladih istraživača iz Hrvatske, Makedonije, BiH, Srbije i Slovenije, izložba uz estetska i tehnološka dostignuća arhitektonskih i urbanističkih projekata, razmatra i društvenu perspektivu procesa koji su utjecali na razvoj, trajanje i krah Jugoslavije.

"Relevantnost odabranih projekata procijenjena je na temelju doprinosa tih dostignuća u oblikovanju javne sfere. Jedan od ciljeva projekta bio je i preispitati međunarodno prihvaćeno opće vjerovanje o razdoblju urbane modernizacije u bivšoj Jugoslaviji te promovirati različitost kulturnih identiteta u regiji. Stoga je upravo na samom posjetitelju izložbe da povlači paralele između urbanizma i arhitekture, pogotovo između urbanizma tog razdoblja i ovog danas."

Postavljanje izložbe u Zadru omogućili su Grad Zadar, Narodni muzej Zadar, Državni arhiv u Zadru, Konzervatorski odjel Zadar, Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Društvo arhitekata Zadra i donatori: Krekić Avangard, General Electric, VM Frigo, Feal, Chilli

Izložba je otvorena do 30. rujna, svakim danom od 10 do 22 sata.