Meni je posebno drago da sam s ovim otplatio bar jednu malu ratu velikog duga Zadru za njegovu ljubav što me primio raširenih ruku, kazao je Sefi

U sklopu proslave Dana grada Zadra, zadarskoj je publici predstavljeno još jedno impresivno remek djelo Abdulaha Seferovića Sefija pod nazivom - Stari Zadar, gospodar zlata i srebra. Kao promotori knjige, uz samog autora, na predstavljanju su pričali direktor AGM-a Božo Čović, redatelj Zvonko Festini i profesor Nikola Jakšić.

Svi smo mi, manje-više svjesni, koliko zapravo malo znamo o svome gradu, o njegovim otocima, povijesnim događajima, važnim povijesnim imenima ... Građani Zadra čak malo znaju i o ulici u kojoj žive - zašto se tako zove, čije ime nosi i iz kojeg razloga,...

I tu nastupa čuvar zadarskih memorija, autor ovog djela! Tako ćete u ovoj knjizi pronaći povijest grada Zadra ispričanu iz pera Abdulaha Seferovića koji se otima kontroli uobičajenog šetača, i zapravo, skitajući ulicama, trgovima, parkovima,... bez unaprijed određenog rasporeda i redoslijeda, upija krajobraze i vizure grada te nam na mnoga, pomalo zaboravljena „zadarska" pitanja, detaljno odgovara.

Svoje je misli nakon prezentacije podijelio i s nama...

"Završetak ove knjige za mene je u ovim godinama preveliko uzbuđenje. No, sve je dobro što dobro završi, a ovo ne samo da je dobro završilo, nego i više od toga. Promotori su zadovoljni, rekli su kako su u knjizi otkrili i više od onoga što sam u početku mislio napisati. To samo znači da u knjizi ipak nečega ima", kazao nam je Sefi uz smiješak.

"Meni je posebno drago da sam s ovim otplatio bar jednu malu ratu velikog duga Zadru za njegovu ljubav što me primio raširenih ruku. Pokušavao sam pronaći ono što je za Zadar specifično, a to su korijeni njegovog građanskog identiteta koji su potrgani mijenjanjem državnih granica i posebno teškim bombardiranjem i stradanjem u Drugom svjetskom ratu."

Posebno su ga impresionirale 50-te godine prošlog stoljeća koje je Sefi u knjizi nazvao mitskima jer, kako kaže, tada se grad počeo buditi iz grada mrtvih, a on je imao tu sreću da to promatram pa čak i da u tome sudjeluje. "Toliko me taj period impresionirao da sam nekako morao zaokružiti svoje uspomene jer - prisjećati se znači voljeti."

Radeći ovu knjigu, Abdulah je shvatio kako ogroman opus povijesnih memorija, ne samo Zadra, nego većine gradova u Hrvatskoj, nije digitaliziran te samim time prepušten zaboravu. Naglasio nam je kako bi po tom pitanju bilo potrebno što prije nešto poduzeti.

"To je poseban problem, ne samo u Zadru, nego i u Hrvatskoj - da nema pristupa velikim povijesnim memorijama preko interneta. To je danas nezamislivo i neoprostivo. Vi možete ući u funduse fotografija velikih arhiva europskih muzeja, ali u našim gradovima ne. Počeci jesu vidljivi, ali ono što se trenutno može vidjeti na internetu opet je premalo. Bez toga ćemo još dugo tapkati u mraku jer era u koju ulazimo je era vizualnih senzacija, a sve manje pisanih. Svakako bi bilo jedno od najzahtjevniji zadaća u ovlasti društveno-kulturnih institucija da se pomogne što brža i efikasnija digitalizacija cjelokupnih arhiva", rekao nam je za kraj Abdulah Seferović.