Često se na djela likovnosti gleda na neprimjeren način koji počiva na stavu da gledamo svijet oko sebe onako kako mi hoćemo, a ne vidimo onakav kakav stvarno jest

Jučer je u galerijskom prostoru Državnog arhiva održano svečano otvorenje tradicionalne "godišnje izložbe" likovne udruge Art-Forum Zadar pod već prepoznatljivim nazivom "Ljepota različitosti".

Zadarska javnost i svi ljubitelji umjetnosti, ponajprije likovnosti, imali su priliku uživati u cijelom spektru umjetničkih izražaja od kojih je otvorenje bilo sazdano. Branko Antunović počastio nas je najljepšom poezijom proizašlom iz njegovog pera, mješovita klapa Kolajna iz Zadra podsjetila nas je na ljepotu klapskog izražaja, a sve to zaokruženo remek djelima likovnih majstora Zadarske županije.

Svoja likovna djela ovom je prigodom izložio 21 umjetnik/ca koji na umjetnički način emaniraju zajednički fluid o potrebi stvaranja harmoničnog ozračja u svijetu koji nas okružuje te potrebi da ga se ispunjava pozitivnim vibracijama, rekao je u uvodnoj riječi likovni umjetnik i pedagog, također jedan od autora izložbe, Boris Žuža.

Branko Antunović, Konsuelo Barbosa, Zoran Bošković, Suzana Bračić, Ralph Brancaccio, Milan Ciglar, Florencia Giusti, Kristina Jordan, Tomislav Košta, Katarina Kraljev, Denis Laća, Jadran Mašina, Emina Mijatović, Margit Megyeri Zubčić, Duško Novković-Bućo, Kyoko Nagama, Sylvia Perović, Nebojša Ružić Varda, Mario Tomas, Rade Zrilić i Boris Žuža - svima njima je umjetnost prostor stalnog propitivanja, prostor u kojem stalno iznova traže novi način za izrazit sebe, sve oko sebe i  unutar sebe.

"Često se na djela likovnosti gleda na jedan neprimjeren način koji počiva na stavu da gledamo svijet oko sebe onako kako mi hoćemo, a ne vidimo onakav kakav stvarno jest. U mnoštvu umjetničkih svjetonazora, na ovoj izložbi jedan je dio ipak osobit a to je naglašena nakana da se prezentira portretiranje u svim svojim posebnostima", kazao je Boris Žuža.

"Vrijedno je istaknuti da je područje umjetničkog prostor koji nudi mogućnosti stalnog propitivanja i iznalaženja novih stvaralačkih putova. Mijenjajući sebe umjetnik na posredan način utječe i na mijenjanje okoline, otvarajući prostore novih sloboda. U vrijeme velikih globalnih promjena, sve više se nameće potreba za  intelektualnom utemeljenosti djelovanja, koja se rukovode humanim etičkim i estetičkim načelima. Ova izložba je mali prilog toj težnji."

Posjetiteljima se prigodnim riječima obratio još jedan od autora izložbe, Rade Zrilić. "Imate li potrebu za lijepom riječju, ljepotom oblikâ koji miluju vaše oko, traži li vaše unutarnje biće mjeru i ravnotežu... „Unutarnja nužnost" kao što je Kandinsky lijepo uobličio u svom djelu „O duhovnom u umjetnosti", to je način na koji djelo sazrijeva i traži puštanje ( s vrhova prstiju van), na svijet... u svim zamislivim inačicama izvedbe. Na taj je način onaj što prije onoga kako, dok je onaj što opet moguće vezan za osobni razvojni put, ili možebitno stanje sada i ovdje kao Zeitgeist, ili pak kao prikazivanje naslućenoga onoga kako bi moglo ( i/ili trebalo ? ) biti...", kazao je Rade Zrilić zaključivši

"U slobodi je moguće sve i nema okoštavanja. Svaka dostignuta razina mora se napuštati onda kada je postignuta u korist novog istraživanja i tako u svakom slučaju..."

Poseban gost večeri bio je župan Stipe Zrilić koji je u svome govoru pozdravio sve autore i štovatelje umjetnosti koji su došli podržati ovu vrijednu likovnu inicijativu i snagu Zadarske županije.

"Ovaj događaj svakako će nam uljepšati nadolazeće božićne i blagdanske dane i na tome vam autori dosita hvala. Ovdje su mnogi umjetnici koji se izražavaju svatko na svoj način. Možemo posvjedočiti raznolikoj osobnosti i individualnosti svakog pojedinog djela koje krasi zidove ovog prostora. Ali isto tako svakog od njih krase i mnoge poveznice, između ostalog i umjetnički poriv za stvaranjem i likovnim izražajem." Nakon što je svima zaželio čestit i blagoslovljen Božić i sretne blagdane, župan je službeno proglasio izložbu otvorenom. 

Izložba će ostati otvorena i može se pogledati u galerijskom prostoru Državnog arhiva sve do 31. prosinca 2012.