Palagruža je dragulj koji još uvijek krije mnoge tajne...

Ako Jadransko more ima srce, onda je to Palagruža. Iako je toliko mala (duga nešto više od 1 km, širok oko 200 m, a visok 91 m), nekada je njezino značenje bilo među najvećima na našem predivnom Jadranskom moru.

Knjigu su predstavili dr.sc. Zdenko Brusić (Sveučilište u Zadru, Odjel za arheologiju), doc.dr.sc. Irena Radić Rossi (Sveučilište u Zadru, Odjel za arheologiju) i sam autor dr.sc. Branko Kirigin (Arheološki muzej u Splitu) 

Starim pomorcima, koji nisu imali instrumente koje mi danas imamo ili pak pogon na motor, bilo je od izuzetne važnosti za snaći se na pučini, ili skloniti se za "nevera". Za prijeći Jadran, bilo uzduž ili poprijeko, Palagruža je glavni orijentir jer se na obzorju nije ništa vidjelo. No kad spazite Palagružu i doplovite do nje, vidite obje jadranske obale i daljnji vam je put jasan i siguran.

Istražitelj, veliki stručnjak, arheolog i dobar poznavatelj Palagruže, dr. Branko Kirigin iz Arheološkog muzeja u Splitu, povodom 10-te obljetnice održavanja Morskog utorka u GKZD, predstavio nam je svoju najnoviju knjigu o toj ljepotici među našim otocima.

„Točno prije 10 godina održavao sam predavanje u GKZD o našim istraživanjima na Palagruži. U međuvremenu smo nastavili s istraživanjima sve do prošle godine kada smo završili s arheološkim iskopavanjima. Prije 8 mjeseci sam objavio i najnoviju knjigu o tim istraživanjima "Palagruža - Diomedov otok" u koju sam sažeo na jedan znanstveno- popularan način sve ono što bi netko želio znati o Palagruži: od geologije, klime, arheologije, ribarima, svjetioničarima, kako se živi na Palagruži, što sve krije,... Zapravo je to jedna prava mala enciklopedija o tom naizgled malom, ali zapravo vrlo značajnom i beskrajno lijepom biseru Jadrana", kazao nam je Branko Kirigin.

Posve je drugačijeg geološkog sastava nego naši otoci, a ono što ju čini iznimnom je da, za razliku od ostalih naših otoka koji tonu, Palagruža raste! To su nedavno utvrdili geolozi koji su s nama boravili na Palagruži", kaže Kirigin. Zbog svoje izoliranosti, Palagruža je sačuvala velik broj endemskih biljaka i živih bića, poput puževa. Riječ je o dragulju koji još uvijek krije mnoge tajne

Zašto je Palagruža uopće bila atraktivna našim precima?

Njen izuzetan pomorski položaj glavni je razlog zanimanja za Palagružu. Prvi koji su je posjetili i na njoj boravili, bili su pripadnici najranijih zemljoradničkih zajednica koje su se na Jadranu pojavile 6 tisuća godina pr.Kr. U potrazi za novim prostorima, kretale su se iz južne Italije prema sjeveru, odnosno našim krajevima. Prije nego su nalazi iz tog razdoblja otkriveni na Palagruži, isti su bili poznati na našim srednjodalmatinskim otocima i na primorju, ali nije se znalo odakle su došli ti stanovnici. Nalazi na Palagruži, a potom i na obližnjem Sušcu, potvrdili su postojanje plovnog puta čiji su glavni putokazi bili ovi otoci. Nešto kasnije populacije na Palagruži su otkrile ležište kremena, materijala pomoću kojeg su se izrađivali noževi, strugalice i vrhovi strelica. Na Palagruži su ih proizvodili, a potom raznosili po Jadranu i cijelom Mediteranu budući da je to najkvalitetniji kremen na našim prostorima.

Tajna Diomedovog otoka

Dr. Kirigin uložio je mnogo godina i truda u razotkrivanje misterija koji se krije iza brojnih nalaza vrlo kvalitetne i cijenjene keramike na Palagruži, točnije sad već punih 20 godina istraživanja. Oblici posuda ukazivali su da se radi o posudama za gozbu i zavjete, a ne za svakodnevnu upotrebu.

"Počeo sam proučavati antičke pisane izvore koji govore o Jadranu i koji se odnose na grčke mitove. Među njima sam pronašao dosta njih koji govore o boravku i smrti grčkog junaka Diomeda na Jadranu, junaka iz Trojanskog rata. Iako su mnogi prije nas spominjali da je Diomed pokopan na jednom od jadranskih otoka, izvori nisu donosili nikakvu točnu lokaciju. No, mi smo na Palagruži pronašli preko 200 zavjetnih natpisa posvećenih Diomedu te smo pažljivom i iscrpnom analizom tih izvora došli do zaključka da je bio iznimno vezan za Palagružu", kazao je autor te nastavio,

"Među tim ulomcima našli smo i ulomke koji na sebi imaju grčke grafite. Riječ je o zavjetni natpisi grčkih pomoraca koji su dolazili na Palagružu. Među njima ima nekoliko na kojima je urezano Diomedovo ime! To je bilo dovoljno da utvrdimo da je Palagruža doista Diomedov otok i da je na Palagruži postojalo svetište tog heroja", pojašnjava Kirigin. Ujedno je to i prva arheološka potvrda o postojanju Diomedovog svetišta.

Knjiga je nedugo nakon publikacije rasprodana što je dr. Kirigina jako razveselilo. „Dobio sam mnogo pohvala, no za njih nisam zaslužan samo ja, već i moji kolege suradnici. Iz Zadra su mi pomogli prof. Slobodan Čače i njegova asistentica Lucijana Šešelj, zatim Anamarija Kurilić, Zdenko Brusić, Smiljan Gluščević, Siniša Bilić ... zaista puno kolega dolazi iz Zadra i zato mi je posebno drago što smo ovu prezentaciju napravili upravo u ovom gradu."

Planovi - Palagruža se zaslužuje okititi titulom nacionalnog parka

„Mi želimo Palagružu sačuvati kao nacionalni park. Ona to zaista zaslužuje jer je jedinstvena kao otok. Želimo na tome raditi i tamo želimo napraviti jednu lanternu znanosti o Sredozemlju gdje bi dolazili stručnjaci iz svih krajeva svijeta. Ima dosta mjesta u svjetioniku, dogovorili smo se i Upravom Plovputa da je to izvedivo. Želimo omogućiti svjetskim znanstvenicima iz raznih područja da dođu na Palagružu, zajedno a studentima i profesorima, kako bi zajedno s nama doprinosili imidžu Hrvatske, a i samim time očuvanju tog jedinstvenog bisera", zaključio je Branko Kirigin.