Riječki karneval zahvaljujući trudu brojnih ljudi danas je jedan od najvećih na svijetu, po broju karnevalista, alegorijskih kola i svemu drugome

Fotomonografija »30 godina Međunarodne karnevalske povorke Riječkog karnevala«, u izdanju Turističke zajednice grada Rijeke, predstavljena je u Gradskoj vijećnici, a bila je to prigoda da se na jednom mjestu okupe svi oni koji su tijekom protekla tri desetljeća dali svoj doprinos jednoj od, ocijenjeno je na promociji, najvećih i najvažnijih karnevalskih manifestacija u Europi i svijetu, piše novilist

Meštar Toni kaže da je monografija pokrila sve ono što su maškare dosad radile pa i više od toga, jer tradicija karnevala u ovom kraju traje više stotina godina. - Riječki karneval zahvaljujući trudu brojnih ljudi danas je jedan od najvećih na svijetu, po broju karnevalista, alegorijskih kola i svemu drugome, ocijenio je Toni.

Tri grupe

Voditelj promocije monografije Joso Krmpotić u šali je zaključio da je Toni u vrijeme karnevala zamijenio sve one koji inače obnašaju funkcije u vlasti, uključujući i čelnike Županije, pa je Vidoja Vujića najavio kao »onoga koji trenutno mijenja župana«. - Riječki karneval velik je turistički brend, definitivno najveći u Hrvatskoj, a nakon što uđemo u EU postat će i europski brend. Zahvalan sam stoga brojnim karnevalskim grupama i svima onima koji su pomogli da se ova tradicija održi i otrgne zaboravu. Čestitam svima koji su radili na monografiji, poručio je Vujić. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel izuzetno je ponosan na to što je »stručni suradnik« meštru Toniju već toliko godina.

Gradski ključevi

Organizator Riječkog karnevala tijekom sva tri protekla desetljeća, Turistička zajednica Rijeke, iskoristila je prigodu promocije fotomonografije kako bi odala priznanje Pehinarskim feštarima, K. G. »Lako ćemo« i Halubajskim zvončarima, trima grupama koje su se prošetale Korzom 1982. godine i tako, poručio je gradonačelnik Vojko Obersnel, pokrenule lavinu kojoj svjedočimo već 30 godina. Gradonačelnik je predstavnicima triju grupa uručio simboličan dar, gradske ključeve, a kratku svečanost, kao i cijelu promociju glazbeno je popratila muzika Pehinarskih feštara.

- Prije 30 godina tadašnja riječka Turistička zajednica uključila se u inicijativu koju su spontano pokrenule tri grupe koje su prve prodefilirale Korzom: Pehinarski feštari, Lako ćemo i Halubajski zvončari. No, ne treba zaboraviti da riječka karnevalska tradicija traje značajno duže. Zahvalan sam autorima tekstova Saši Dmitroviću i Slavici Mrkić Modrić koji su nas u monografiji podsjetili na niz zanimljivih povijesnih detalja, kaže Obersnel.

Spominjući zanimljive riječke karnevalske povijesne crtice, gradonačelnik je iznio da se karnevalska povorka prvi put spominje davne 1449. godine u dokumentu kojim su tadašnje gradske vlasti zabranile nošenje maski. To je Obersnela navelo da istakne kako je tradicija karnevala i maškaranih zabava u Rijeci duga i stara čak pune 564 godine.

- Karnevalska povorka prvi se put u gradskim dokumentima spominje 1879. godine, kad su gradske vlasti bile prisiljene odgoditi povorku zbog jakog juga. Te je godine povorka samo prvi put spomenuta, ali je njena tradicija, nesumnjivo, znatno duža. U proteklih 30 godina u organizaciji karnevala sudjelovali su TZ i mnogi drugi ljudi, no ostaje jedna jedina činjenica: da nema ljudi koji žive za karneval i ulažu cjelogodišnji trud i svu svoju kreativnost i ljubav, Riječki karneval danas ne bi bio ono što jest - jedan od najbitnijih i najvećih europskih, a usudio bih se reći i svjetskih karnevala, rekao je gradonačelnik.

Povijesni podaci

Direktor TZ Rijeke Petar Škarpa objasnio je da je dvogodišnje povijesno istraživanje koje je poduzeo Saša Dmitrović rezultiralo podacima koji Riječki karneval svrstavaju među one najstarije u svijetu. - Dmitrović je izvukao niz povijesnih podataka koji govore o puno većoj karnevalskoj tradiciji od one kojoj svjedočimo posljednja tri desetljeća. Još 1905. godine u povorci je sudjelovalo 86 alegorijskih kola, 63 kočije te tri automobila, a 1900. godine za riječku povorku bačeno je 150.000 kilograma konfeta, kaže Škarpa.

Dodao je kako je Riječki karneval danas svrstan među 500 najvažnijih manifestacija u Europi i 34 najegzotičnija zbivanja u svijetu, a uz Dubrovačke ljetne igre jedini iz Hrvatske svrstan je u 501 zbivanje u cijelome svijetu koje treba vidjeti.

Slavica Mrkić Modrić na Riječkom karnevalu proteklih desetljeća sudjelovala je kao maškara u karnevalskoj povorci, kao studentica nosila je tabelu s brojem jedne od karnevalskih grupa, a tom prilikom na ramenima su je nosili Halubajski zvončari. Zatim je desetak godina kao reporterka Novog lista izvještavala s velike završne povorke, da bi zadnjih godina kao urednica maškaranih priloga u vrijeme dječje i velike povorke bila prisiljena sjediti u redakciji.

- Riječki karneval drugačiji je od svih drugih karnevala. Nije drugačiji zato što je naš, već zato što je lijep. Karneval je puno pomogao tome da je Rijeka zdrav grad, jer ljudi se u to vrijeme razvesele i zaborave na svakodnevne brige. Zato pozivam sve da dođu na miću i na velu povorku, rekla je Mrkić Modrić. Saša Dmitrović priznao je da nikad nije sudjelovao u karnevalskoj povorci, ali ga je kao povjesničara oduvijek zanimala »mala velika povijest običnih ljudi«, u što uključuje i karneval.

Odraz jednog grada

- Ovo je već treća monografija Riječkog karnevala. Prva je izašla 1995. godine, a druga za dvadesetu obljetnicu. Monografija je nažalost premala da sve stane među njene korice pa zato vjerujem da će ona za 50. obljetnicu biti praktički enciklopedijskog tipa. Karneval je jedna fantastična manifestacija koja prikazuje stanje duha i odraz je jednoga grada pa zato Rijeci nedostaje jedna osoba kao što je to u Splitu bio Miljenko Smoje, koja bi znala opisati sjevernojadranski humor. Karneval ne čini Turistička zajednica, već ga čine ljudi, kao što grad ne čine utvrde, već ga čine ljudi. No, netko među nama je morao biti lokomotiva koja će priču povući dalje pa zato hvala svima koji su karneval učinili onime što danas jest, kaže Dmitrović.

O vizualnom identitetu monografije govorio je Valter Stojšić, zadužen za grafičko oblikovanje, koji je priznao da je postao ovisan o karnevalu pa je zato izrazio zadovoljstvo što je dobio mogućnost sudjelovati u stvaranju jednog ovakvog djela.

NL/eZd