Rijetko se dogodi da, kao sinoć, pred manjim auditorijem i bez velike medijske pompe usred Zagreba nastupi operna diva svjetskog ranga. Slavna ruska mezzosopranistica Elena Zaremba učinila je to u muzeju Mimara održavši uz pratnju pijanistice Olge Cinkoburove cjelovečernji koncert za pamćenje.Rusija obilježava 140 godina od rođenja Sergeja Rahmanjinova, čuvenog kompozitora i jednog od najvećih pijanista koje svijet poznaje. Koliko je godina prošlo, toliko je otprilike bilo i uzvanika koji su u Mimari imali jedinstvenu priliku slušati i gledati ženu koja je pjevala vodeće uloge u Boljšoju, a zatim napravila veliku inozemnu karijeru nastupajući po hramovima ozbiljne glazbe poput njujorškog Metropolitana, londonskog Royal Opera Housea ili Bečke državne opere, pjevajući uz Carrerasa, Pavarottija, Dominga, Hvorostovskog, pod ravnanjem Valerija Gergijeva, Jamesa Levineja, ne libeći se ni stadionskih spektakla poput nastupa pred 40.000 ljudi u Seulu.

Otkud Zaremba na besplatnom koncertu u Mimari? Događaj je upriličen pod visokim pokroviteljstvom Veleposlanstva Ruske Federacije u RH, uz generalnog sponzora Lukoil. Direktor tog naftnog giganta za hrvatsko tržište Nikolaj Ivčikov objasnio je da je, osim Rahmanjinovog jubileja, koncert nekovrsni oblik zahvale ruske države Hrvatskoj.

'Daleko od pažnje masovnih medija, već sedmu godinu zaredom Hrvatska na Jadranu ugošćuje djecu koja su stradala tijekom terorističkog napada na osnovnu školu u Beslanu (kavkaska republika Sjeverna Osetija-Alanija, op. a.). To je humanitarni podvig zahvaljujući kojem je dosad oko pet stotina beslanske djece dobilo priliku radovati se Jadranskome moru i steći nove prijatelje. U dogovoru s ruskim veleposlanikom Robertom Markarjanom odlučili smo da muzika ovog velikana bude naša zahvala, naklon i pozdrav Hrvatskoj', poručio je Ivčikov.

Zaremba i Cinkoburova izvele su u Mimari 22 ruske romanse (većinom Rahmanjinova i Čajkovskog), plus dvije za bis. Teško je istaknuti vrhunac dvodijelnog nastupa u kojem su moćan, ekspresivan glas i zagonetna pojava operne umjetnice evocirali one burne ženske karaktere koje nam je u baštinu predala ruska književnost 19. stoljeća. Od tog glasa praćenog klavirskim čarolijama slušanje je na momente nalikovalo sjedenju uz obalu uzburkanog mora iz kojeg svako malo naleti val od čije ti siline zaklecaju noge. Rusku divu, kako nam se čini, nije omela prehlada liječena antibioticima na koju nam se požalila tri dana ranije.

140. rođendan kultnog glazbenika obilježen je i izložbom portreta, fotografija, novinskih članaka te misli izrezanih iz prijateljstva koje je Rahmanjinov desetljećima gajio s Fjodorom Šaljapinom, jedinstvenim pjevačem i glumcem koji je 30-ih godina prošlog stoljeća dvaput nastupio i u Zagrebu. Materijali za izložbu stigli su iz fundusa golemog moskovskog muzeja glazbene kulture Glinka, a izložba će nastaviti svoj život i na drugim lokacijama po Hrvatskoj.

U tu svrhu iz Moskve je stigao zamjenik glavnog direktora muzeja, Vladimir Lisenko. Na kraju svog govora uručio je savjetniku za kulturu u ruskom veleposlanstvu album koji su sastavili znanstvenici muzeja kao svojevrsni zalog da se jednog dana u Hrvatskoj otvori ruski kulturni centar.

'Rossotrudničestvo je prilično velika mreža takvih centara u svijetu, usporediva s njemačkim institutom Goethe ili španjolskim Cervantesom. Jedan centar nedavno je otvoren u Sloveniji, dok u Hrvatskoj zasad postoji samo predstavništvo - neki ured koji se u osnovi i bavi samo uredskim poslovima, dok pravi centri organiziraju izložbe, koncerte, nude obrazovne i informativne materijale', kazao nam je Lisenko.

Što se tiče Elene Zarembe, ljubitelji klasike mogu se, ako ništa drugo, nadati da na njeno novo gostovanje Hrvatska neće dugo čekati. Prvi put je u ovoj državi boravila lani i tada je u Trogiru također održala senzacionalan manji koncert. U razgovoru prije tri dana pričala nam je o svojoj mladenačkoj fascinaciji Jugoslavijom, a nakon što je posjetila Jadran, zaključila je da je klima slična Italiji - s tim da joj se ljudi u Hrvatskoj, kako kaže, više sviđaju.