Fizičari Peter Higgs iz Britanije i Francois Englert iz Belgije dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku zbog otkrića hipotetske elementarne čestice, tzv. Higgsova bozona, koji objašnjava kako je elementarna tvar dobila masu i formirala zvijezde i planete, objavio je Odbor za dodjelu nagrade u Stockholmu.

Prema objavi Švedske kraljevske akademije znanosti nagradu su dobili zbog teorijskog otkrića mehanizma koji pridonosi našem razumijevanju podrijetlu mase subatomskih čestica.

Prezime profesora sa sveučilišta u Edinburghu Petera Higgsa (84) opće je poznato i povezano s jednim od najvažnijih otkrića na polju fizike u posljednjih stotinu godina - čestice koja je ključ razumijevanja postojanja mase, raznolikosti i života u svemiru - Higgsova bozona, poznatog i kao "Božja čestica".

Objava nagrade kasnila je sat vremena, što je neuobičajeno, prenose svjetski mediji. Akademija je tek porukom na Twitteru objavila kako zasjedanje odbora, u vrijeme kad je nagrada trebala biti već objavljena, još traje. Akademija odluku donosi glasanjem na dan objave dobitnika nagrade.

Pola stoljeća nakon objave teorije novi 'građevni' element prirode potvrđen je 2012. u CERN-ovu istraživačkom centru, velikom hadronskom sudaraču. Otkriće je slavljeno kao jedno od najvažnijih u fizici. Dvojica znanstvenika bili su favoriti i podijelit će nagradu vrijednu osam milijuna švedskih kruna.

Nagrađena teorija središnji je dio fizike standardnog modela čestica koji objašnjava kako je svijet sazdan, objavila je akademija u priopćenju. Prema Standardnom modelu sve, od cvijeća i ljudi do zvijezda i planeta, sastoji se od tek nekoliko građevnih elemenata - čestica materije.

Higgsov bozon posljednji je dio standardnog modela koji objašnjava fundamentalni ustroj svemira. Naziv "Božja čestica" dobio je zbog svoje uloge u pretvaranju Velikog praska u uređeni svemir.

HRT