Ove godine, točnije 18. listopada, navršava se 100 godina od rođenja našeg uvaženog sugrađanina, po struci pravnika, ali po vokaciji povjesničara, kulturnog i javnog djelatnika - Vjekoslava Maštrovića.

Iz poštovanja prema njemu i zahvalnosti za njegov pregalački rad dužnost nam je mlađe generacije i širu javnost upoznati s njegovim životom i radom.

Život i rad Vjekoslava Maštrovića

Pučku školu započeo je u Zadru, a nastavio u Osijeku, gdje je završio i gimnaziju. Diplomirao je i potom doktorirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon povratka Zadra Hrvatskoj, vraća se 1945. u grad kojega je kao prognanik morao napustiti 1920. još kao dječak, nakon talijanskog progona njegove obitelji koji je uslijedio nakon Rapallskog ugovora.

Svoju ljubav prema rodnom gradu iskazao je pokrenuvši djelatnost mnogih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova i društava. Tako mu pripadaju velike zasluge u osnivanju Instituta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, Stalne izložbe crkvene umjetnosti, Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva i dr., te obnavljanju djelatnosti preko 25 različitih zadarskih društava i ustanova (Znanstvene knjižnice, Hrvatskog pjevačkog i glazbenog društva «Zoranić», Narodne čitaonice, Turističkog društva «Liburnija», itd.).

Godine 1946. obnovio je izlaženje zadarskog Narodnog lista i bio mu glavnim urednikom, te objavio knjigu Spomendani grada Zadra koja je prva knjiga tiskana u Zadru nakon povratka grada u krilo Domovine. Od godine 1937. do 1947. radi u sudskoj službi u Osijeku, Zagrebu i Zadru. Potom obnaša dužnost ravnatelja Naučne biblioteke (danas Znanstvene knjižnice) u Zadru (1947.-1961.) i upravitelja Instituta HAZU u Zadru (1954.-1974.) te je, dakle, od 1954. do 1960. istodobno bio ravnateljem dviju važnih zadarskih kulturnih institucija!

Uz ostale dužnosti bio je i direktor u izgradnji prvog kapitalnog objekta hrvatske kulture - Stalne izložbe crkvene umjetnosti (1967.-1972.), glavni tajnik Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije (1962.-1972.), predsjednik Savjeta Nacionalnog parka Paklenica u Starigradu (1950.-1971.), predsjednik zadarskog Narodnog sveučilišta (1945.- 1948.), a potom i predsjednik zadarskih podružnica Društva bibliotekara Hrvatske (1948.-1960.) i Povijesnog društva Hrvatske (1955.-1972.). U Institutu HAZU u Zadru, utemeljio je Pomorski muzej godine 1967.

U Institutu je kao znanstveni savjetnik, dočekao umirovljenje krajem veljače 1980. Za svoju je djelatnost dobio više društvenih priznanja, među kojima i Nagradu grada Zadra (1969.). Obzirom na njegove zapažene prinose povijesti pomorstva, godine 1968. izabran je za dopisnog člana Nacionalne pomorske akademije u Genovi.

Znanstveni opus dr. sc. Vjekoslava Maštrovića obuhvaća preko 300 znanstvenih i stručnih, radova, od čega 19 knjiga, 64 separata, 15 bibliografija, te rasprava i članaka u kojima su predočeni rezultati njegovih znanstvenih istraživanja iz povijesti prava, pomorstva, kulture, jezika, športa i dr. Izuzetno je velik njegov doprinos osvjetljavanju hrvatske kulturne povijesti Dalmacije u XIX. i XX. stoljeća, te istraživanju i stručnom prezentiranju hrvatske bibliografije, osobito one koja se odnosi na povijest hrvatskoga izdavaštva u Zadru - Jadertina croatica (1949., 1954., 1977.), Zadarska oznanjenja (1979.) i dr.

Glavni je urednik niza znanstvenih publikacija, pa je tako uredio 29 tomova Radova Zavoda HAZU u Zadru, te 45 drugih znanstvenih izdanja tog Zavoda i Društva za pručavanje i unapređenje pomorstva, među kojima su i: Pomorski zbornik JAZU, Zadar - presjek kroz povijest, Povijest grada Nina, Povijest Vrane, zbornik Lepantska bitka i hrvatski pomorci, Viška bitka i dr.

Cjelovitu bibliografiju radova dr. sc. Vjekoslava Maštrovića izradila je dr. sc. Tereza Ganza - Aras, a objavljena je u Radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 37, str. 837-862, Zadar, 1995., zborniku radova poznatom kao Maštrovićev zbornik, što ga je zadarski Akademijin institut posvetio svom utemeljitelju i upravitelju prvih dvadeset godina postojanja.