Najavljujemo predstavljanje monografije ''Biranj-Danilo-Kraljice'' koja obiluje bogatstvom etimologije riječi i pojmova danilskog prostora, vrijednim štivom o arheologiji ovog područja, podrijetlu stanovništva, njegovim značajkama, jeziku, načinu života, promjenama, popisima stradalih u ratovima i obiteljskih loza, pošalicama, pjesmama, poukama, sažetkom na četiri jezika.

U zadnjem poglavlju autor je pobrojao sve zaselke, prezimena i njihovu tvorbu, te donio popis svih rođenih od 1804.g. do 2011.g. Time su svi upisani u ovoj knjizi trajno ušli u povijest ovih sela.

Autor je posebno istaknuo pojedince koji su zaslužni za sveukupni razvoj, ali i promidžbu ovog kraja. Tako se među istaknutima našao Goran Višnjić, poznati glumac koji danas živi i radi u SAD-u koji je i sponzor ove knjige-monografije.

Izdvojena je i poznata sportska obitelj Kljajić- Velimir i Nenad, inače poznati rukometaši i treneri koji su sudjelovali na OI u Atlanti 1996.g. Sa Danila je i Joško Klisović, bivši predstojnik Ureda predsjednika RH i aktualni zamjenik ministrice vanjskih poslova RH, zatim Duško Klisović, nekadašnji vaterpolist i priznati vaterpolski sudac, Mladenko Spahija, filozof i pjesnik, zatim Neven Spahija poznati međunarodni košarkaški trener, Antonija Mišura, poznata lijepa košarkašica i mnogi drugi.

Monografija u kojoj su prikazane prirodne, povijesne, demografske i društvene osobitosti prostora i ljudi ovog kraja, broji 932 stranice rukopisa, 540 fotografija i 70 starih i novih geografskih karata. Prvijenac je u prikazu povijesti danilskih sela.

Ante Kljajić, dr ekonomskih znanosti, rodio se na Danilu 1937.g., a monografija je nastala kao plod njegove zavičajne ljubavi i dugogodišnjeg rada. Magistrirao je na temu „Formiranje nove industrijske zone Podi u Šibeniku", a doktorirao na temu „Suvremeno dioničarstvo - put u novo postkapitalističko doba". Autor je vrijednog opsežnog znanstvenog djela „Novi put od kapitalizma do postkapitalizma".

U ponedjeljak s početkom u 12 sati monografija će se predstaviti i u Gradskoj knjižnici „Jurja Šižgorića".