U Arheološkom muzeju u Zagrebu, suradnji sa Muzejom antičkog stakla, večeras se otvara izložba 'Rimsko staklo Hrvatske - radionički reljefni žigovi', autora Berislava Štefanca.

Izložba sadrži 157 staklenih predmeta iz rimskog perioda. Postav je popraćen dokumentarnim filmom, svjetlećim panelima s tekstovima i crtežima te uvećanim fotografijama nalazišta i predmeta. Autori likovnog postava su Jadranka Belevski, Vedrana Jović Gazić i Berislav Štefanac. Uz originalne predmete u postavu će biti izložene replike antičkog stakla nastale kao rezultat eksperimentalne arheologije.

Nalazi staklene građe iz rimskog razdoblja na području Hrvatske zapaženi su u većoj količini na istočnoj obali Jadrana. Uz Pulu (Pola), Bakar (Volcera), Omišalj (Fulfinum), Osor (Apsorus), Skradin (Scardona) i Solin (Salona), brojni su stakleni predmeti pronađeni u Zadru (Iader) i njegovoj okolici. Značajnija su središta, uz Zadar, Starigrad (Argyruntum), Nin (Aenona) i Podgrađe kod Benkovca (Asseria). U kontinentalnom su dijelu Hrvatske nalazi iznimno rijetki.

Od desetak tisuća oblikovno raznolikih staklenih predmeta posebnu skupinu čine primjerci označeni reljefnim žigom na dnu recipijenta. Prema sadašnjim spoznajama, u Hrvatskoj je evidentirano 312 takvih primjeraka. Reljefni su žigovi najčešći na vrčevima i staklenkama kvadratična tijela, odnosno spremnicima za pohranu i transport raznih tekućih i polutekućih sadržaja. U manjem su broju zastupljeni na ostalim četverokutnim recipijentima kao što su Merkur boce, pseudo Merkur bočice i boce pravokutna tijela tipa amfore. Radioničke oznake potvrđene su i na spremnicima za pohranu skupocjenih kozmetičkih i ljekovitih pripravaka među kojima su posebno značajne boce i balzamariji spljoštena tijela. Posebnu kategoriju čine konične čaše s uleknućima s otiskom carskog novca.

U označavanju staklenih predmeta rimski su se staklari koristili raznim geometrijskim, biljnim i životinjskim motivima, dok su pojedine radionice predmete označavale tekstualnim oznakama. Posebnu pozornost privlače vrčevi i staklenke na kojima su sačuvana imena sjevernoitalskih staklara G. Salvija Grata, L. Emilija Blasta i P. Akcija Alcima. U razdoblju ranog kršćanstva pojavljuju se i oznake križa i kristograma.

Uporaba staklenih predmeta s radioničkim žigovima odgovara vremenu od druge četvrtine 1. do sredine 4. stoljeća, a težište je na razdoblju kraja 1. i prvih desetljeća 2. stoljeća. Stagnacija staklarske djelatnosti, započeta sredinom 4. stoljeća odrazila se i u potpunom izostanku radioničkih oznaka.

Izložba je otvorena do 10. veljače 2014.