Nakon Zadra i Zagreba sutra se izložba ''PROSTORI SU – DJELOVANJA 20 godina planiranja Zadarske županije'' otvara u Ljubljani

Izložba Prostori su-djelovanja polazi od rada Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije koji je tijekom zadnjih dvadeset godina afirmirao interdisciplinarne suradnje i primjenjivao ga u izradi planskih dokumenata.

Sustavno naručivanja istraživačkih i eksperimentalnih studija i praksi u Hrvatskoj nije uobičajena, pa je Zavod postao jedno od središta povezivanja suvremene teorije i institucionalne prakse u nastojanju da se reagira i djeluje u skladu s aktualnim transformacijama izgrađenog okoliša.

Zadarska županija i Grad Zadar su uslijed svoje kulturne, ekonomske i prirodne heterogenosti pa i duge urbane tradicije bili zahvalno područje za istraživanja. Izložba se zato i zasniva na preklapanju dva sadržajna sloja: prvi okuplja rezultate istraživanja i načine njihove implementacije u planove, dok drugi ocrtava urbanističke značajke Županije i Grada, oslanjajući se i na analitičke dijelove plana ali i na zapažanja samih autora izložbe.

Postav izložbe nerazdvojiv je od njegovog sadržaja. Fizička struktura Županije je rekonstruirana putem uzdužnih presjeka prepoznatljivog reljefa u nizovima od otoka, preko priobalja, Ravnih kotara i Bukovice, pa se izložba doživljava kroz ulazak u topografiju. U nju je postavljena mreža toponima s pripadajućim rezultatima istraživanja i na taj način je znanje koje je stvoreno kroz rad Zavoda i suradnika teritorijalizirano. U topografiju je upisan i pojmovnik koji daje brzi i čitak uvid u ključne postavke urbanističkog diskursa. Sličan postupak proveden je i s Gradom Zadrom čija je karta raslojena u najvažnije teritorijalne segmente, a u njih su ucrtane već postojeće i buduće intervencije. Ove "značenjske topografije" su središte izložbe, dok su studije pokazane kao zasebne cjeline.

Naglasak je stavljen na vodeće razvojne procese u Gradu i Županiji. U mjerilu Grada je to demilitarizacija velikih zona koje se prenamjenjuju u javne sadržaje, izvedba javnih zgrada i javnih prostora poput internacionalno zamijećenih Morskih orgulja te nastojanje da se uspostave novi razvojni pravci koje bi induciralo preseljenje trajektne luke s poluotoka u novi prometni terminal u uvali Gaženica.

U mjerilu Županije, prati se koncepcija planiranja koje se bazira na već započetim procesima i resursima koji se povezuju u teritorijalne mreže. Iako planovi barataju s "površinama", u planovima i istraživanjima afirmira se pristup u kojem je važnija kvaliteta aktivnosti i njihove interakcije nego fizičke strukture. Zaštita okoliša integrirana je u sve planerske zamisli.

Većina planerskih inicijativa nastala je kroz proces su-djelovanja, aktivnog dijaloga između različitih disciplina provođen kroz različite formate: studije, seminare, radionice, simpozije... Naročito je bio bitan teško vidljiv sloj pregovaranja s političkim i ekonomskim akterima. U okolnostima u kojima su suprotstavljeni brojni interesi, a instrumenti regulacije su ograničeni, istraživačke studije i kontinuirani javni rad Zavoda poslužili su kao bitan argument u zagovaranju javnog interesa.

Autori izložbe i postava su Maroje Mrduljaš, Damir Gamulin Gamba, Antun Sevšek, a stručni konzultanti su Nives Kozulić i Vladimir Mattioni.