Muzej suvremene umjetnosti (MSU) u sklopu popratnih programa uz vrlo posjećenu retrospektivnu izložbu Vojina Bakića "Svjetlonosne forme" u subotu, 22. veljače organizira obilazak Bakićevih spomenika u Spomen području Dotrščina.

Iz MSU ističu da je izložba potaknula rasprave o stanju Bakićevih spomenika te ovim programom žele podsjetiti na njegove spomeničke realizacije u Zagrebu.

Kustosica donacije Silvane Seissel MSU-a Ivana Kancir govorit će o uređenju Spomen područja Dotrščina te o natječajnom i izvedbenom projektu radne grupe Seissel-Bakić, a kustosica retrospektive Nataša Ivančević o simboličkim i umjetničkim vrijednostima Bakićevih spomenika u Dolini grobova i na ulazu u Spomen područje.

Smješteno na jugoistočnim obroncima Zagrebačke gore, sjeveroistočno od Maksimirske šume, Spomen područje Dotrščina, koje je ime dobilo po potočiću Dotrščini koji se spušta s Medvednice, jedno je od najvećih stratišta Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj i jedna od zagrebačkih najmasovnijih grobnica. Bila je mjesto pojedinačnih, grupnih i masovnih strijeljanja oko 18.000 Zagrepčana.

Odmah od oslobođenja Zagreba, prostor je u etapama kultiviran u spomen područje. Postavljeno je nekoliko tipova nadgrobnih spomenika na mjestima gdje se pretpostavljalo da su vršena strijeljanja. Od sredine 60-ih do početka 90-ih godina tamo su podizani spomenici Vojina Bakića, Stevana Luketića, Branka Ružića i Koste Angeli Radovanija.

Godine 1960. Odbor Saveza boraca grada Zagreba u suradnji s Urbanističkim zavodom grada i Sekreterijatom za prosvjetu i kulturu povjerio je zadatak izrade idejnog rješenja uređenja spomeničkog kompleksa kiparu Vojinu Bakiću, ing. arh. Josipu Seisselu i književniku Juri Kaštelanu.

Njihovo je idejno rješenje postalo osnova za sustavno uređenje Spomen područja. U projekt su 1963. uključeni Silvana Seissel i Angela Ratković. Iste je godine kompleks šume Dotrščina kraj Maksimira upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture grada Zagreba. Prva faza uređenja završena je 1968. godine, a 1965. je postavljen centralni spomenik od nehrđajućeg čelika kipara Vojina Bakića.

Spomenik realiziran u visokopoliranom nehrđajućem čeliku svijetlećih površina, "odražava ono što pali životi predstavljaju svojom žrtvom - čistoću, trajno i vječno svjetlo".

U Dolini grobova postavljeno je šest manjih skulptura kristalnih oblika istoga autora. Osim spomen-obilježja, uz put koji ide Dolinom grobova postavljene su mramorne ploče s uklesanim stihovima Ivana Gorana Kovačića i Jure Kaštelana.