On živi umjetnost i za umjetnost, riječi su kojim je docentica Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Nives Tomašević, opisala Ivu Šimat Banova, koji je sinoć u Galeriji umjetnina predstavio knjigu "Hrvatsko kiparstvo od 1950. godine do danas''.

Ovo je deveta knjiga u ediciji naklade Ljevak posvećena povijesti umjetnosti i predstavlja izniman doprinos proučavanju kulturnih fenomena u bivšem sistemu te napokon i u Hrvatskoj.

Tomašević je i urednica ove knjige, te je predstavila rad Ive Šimat Banova, sveučilišnog profesora, autora oko 50 monografija o suvremenoj umjetnosti, eseja, znanstvenih radova, pa čak i scenarija za filmove o umjetnicima.

Ljubica Srhoj Čerina u ime Galerije umjetnina kazala je nekoliko riječi o samoj knjizi u kojoj je Šimat Banov sistematizirao opsežnu građu i to suprotno ''udžbeničkom duhu koji u sebi ima neštop antipatično''.

Moto ove knjige jest činjenica da je hrvatska likovna umjetnost 20. stoljeća, posebno kiparstvo, u svjetskim razmjerima možda i najjača grana. S tim se slaže i povjesničar umjetnosti, prof. Vinko Srhoj, koji se dotaknuo najzanimljivijih dijelova knjige poput onoga o porastu produkcije kipova iza 1950. godine.

"Naša umjetnost vezala se uz političke prilike i bila je ''partijska'', no umjetničke slobode u Hrvatskoj su procvjetale upravo zbog političkog razlaza. Nakon 1950. godine događa se svojevrsni ''priključak'' na europsku umjetnost, a apstraktna i figurativna komponenta prestaju biti ljuti neprijatelji'', kazao je Srhoj.

Knjigu su recenzirali Tonko Maroević i Zvonko Maković. Knjiga broji 814 stranica, te sadrži biografije umjetnika i sažetak na engleskom jeziku.