Okrugli stol otvorio je gradonačelnik Željko Maržić

U hotelu Meridijan, u sklopu 5. međunarodnog festivala paške čipke održan je okrugli stol na temu: Paška čipka - jučer, danas i sutra.

U diskusiji o promociji paške čipke, pa time i grada Paga kao turističke destinacije i kulturnog turizma sudjelovali su gradonačelnik grada Paga Željko Maržić, dr. sc. Božena Krce Miočić i mr. sc. Maja Obad sa Sveučilišta u Zadru, Nerina Eckhel - bivša kustosica Etnografskog muzeja u Zagrebu i Nedjeljka Oros, predsjednica Društva paških čipkarica Frane Budak.

Okrugli stol otvorio je gradonačelnik Željko Maržić, pozdravivši sve prisutne istaknuvši kako se i samom ovom manifestacijom, diskusijom, pa i modnom revijom radi na promociji grada Paga i paške čipke, te kako je sigurno da tradicija ne može izumrijeti što dokazuju i čipkarske sekcije u paškoj osnovnoj i srednjoj školi.

O prošlosti paške čipke govorila je Nerina Eckhel napomenuvši kako je paška čipka zaista osobita i kako se razlikuje od ostale mediteranske čipke koja sve više nalikuje jedna na drugu, zadržavši svoje osnovne oblike i praornamente, iako se primjena čipke kroz vrijeme mijenja. Paška čipka interesantna je i lingvistima zbog svojih specifičnih naziva i treba raditi na uvrštavanju ornamentacijskih tehnika u suvremenu primjenu. Sadašnjost paške čipke važna je kao i baština i zavičajna povijest. - istaknula je Maja Obad, spomenuvši kako je sve u životu izričaj te kako se taj izričaj ostavlja za kasnije generacije, odnosno ostavlja se baština za baštinu.

Zavičajne vrijednosti su najjače i to su vrijednosti koje izgrađuju čovjeka, na koje se nastavljaju baštinske vrijednosti koje se usvajaju, a uz nacionalne vrijednosti sve to čini identitet jedne sredine koja osigurava opstanak.

Danas je u svijetu trend Povijest ognjišta - ambijentalni odgoj koji je svakako odredio svakog čovjeka. Danas su u Hrvatskoj u začetku projekti poput Muzeja hrvatske državnosti, Muzej djetinjstva te Muzej hrvatske ženske baštine. Naše vrijednosti su danas na tržištu i svaka sredina mora iznjedriti najbolje. ­- zaključila je Maja Obad.

Ekonomistica sa Sveučilišta u Zadru Božena Krce Miočić govorila je o budućnosti paške čipke te što se od paške čipke može plasirati u svijet i kako ju kapitalizirati. Prema istraživanjima koja se provode u turističkom sektoru prvi motiv turista za dolazak je sunce i more, dok je drugi kulinarske prirode. Samo 27% turista navodi kulturne manifestacije kao jedan od motiva za dolazak u destinaciju. Kulturna baština i neprocjenjivost paške čipke je neupitna, kako u Hrvatskoj, tako i izvan Hrvatske, međutim treba raditi na modernizaciji tehnika promocije paške čipke, na cjenovnoj dostupnosti paške čipke svakom posjetitelju, kako bi se poruka Paga pronijela. Isto tako, treba educirati o projektima EU fondova, kako bi se za sve to iznjedrila dovoljna sredstva. - izjavila je Krce Miočić.

Kapitalizaciju paške čipke i grada Paga kao destinacije pomoglo bi i organizirano podučavanje čipke na višem nivou - podučavanjem čipke u tekstilnim školama, na akademijama za dizajn i primijenjenu umjetnost, stvorio bi se prikladan kadar čipkarica i pronositelja umijeća izrade paške čipke.

Paška čipka proizvod je sredine, druženja ljudi, proizvod je ekonomske situacije prošlog vremena kada su čipkarica prehranjivale obitelj izradom čipke. To je jedan od motiva grada i otoka Paga, Republike Hrvatske i hrvatskog naroda te treba ostati hrvatski motiv zauvijek, koji će pronositi hrvatsku kulturu, strpljivost, umješnost hrvatskih žena i zemlju velike povijesti i baštine.